1,5 milijardi eura vrijedna podrška Njemačke zemljama Zapadnog Balkana
Koliko je neophodna pravedna energetska tranzicija na području Zapadnog Balkana možemo ilustrirati jednim primjerom iz službenih podataka Elektroprivrede BiH, koji govore, da skoro dvije trećine energije koju je Elektropriveda BiH u 2023. godini isporučila kupcima je proizvedeno u termoelektranama.
Udio hidroelektrana u proizvodnji energije bio je 31,99, vjetroelektrana 1,96, ostalih izvora 1,57%, a termoelektrana znatnih 64,48 % Trenutni tzv. Renewable index (indeks udjela energije iz obnovljivih izvora), kreće se u rasponu 20 – 25% (za period 2017 – 2022 godine) koji nije povoljan i značajno utječe i na visinu specifične emisije CO2 .
Ovi pokazatelji, koji su slični u svim zemljama Zapadnog Balkana, pokazuju da sve zemlje trebaju užurbano raditi na promjenama koje će voditi poboljšanju ekonomije, očuvanju klime i priključivanju ciljevima Europske unije o klimatski neutralnom kontinentu.
Podrška Njemačke
Vlada Savezne Republike Njemačke je opredijeljena da pruži podršku i podrži promjene u energetskom sektoru Zapadnog Balkana, odnosno šest država obuhvaćenih Berlinskim procesom, a to je potvrdio i veleposlanik Njemačke u BiH, dr. Thomas Fitschen, na nedavno održanom “Energetskom samitu 2024” u Neumu koji je izjavio da je „Njemačka posvećena podršci Bosni i Hercegovini i državama regije u dostizanju klimatskih ciljeva te u omogućavanju tranzicije s fosilnih goriva. U tu svrhu, Vlada Njemačke je pokrenula, kako mi to zovemo, Regionalno klimatsko partnerstvo Njemačke i šest zemalja Zapadnog Balkana. Kancelar Njemačke Olaf Scholz je najavio ovo partnerstvo na prošlogodišnjem Samitu Berlinskog procesa u Tirani a ono nudi značajna sredstva – svekupno do 1,5 milijardi eura do 2030. godine. Uvjeren sam da će ova vrsta suradnje između Njemačke i BiH donijeti ogromne koristi ekonomiji i stanovništvu Bosne i Hercegovine”.
Do 500 milijuna eura u kratkoročnom i srednjem roku usmjereno je za stabilizaciju energetskog sektora, a jedna milijarda eura namijenjena je za dugoročna ulaganja u infrastrukturu zelene energije do 2030. godine. Za ova ulaganja, KfW Development Bank će blisko surađivati s međunarodnim financijskim institucijama kao što su Svjetska banka, EBRD i Francuska razvojna agencija (ADF).
Dok Njemačka održava partnerske odnose s različitim zemljama širom svijeta, ova izuzetna regionalna partnerska klimatska saradnja, usmjerena ka produbljivanju suradnje sa Zapadnim Balkanom u oblasti energetike i klime, ističe se zbog svoje zajedničke vizije budućnosti. U ime Savezne vlade Njemačke GIZ provodi i projekte u koji podržavaju ubrzanu provedbu Zelene agende za Zapadni Balkan. Projekti imaju za cilj pokretanje zelene transformacije regije kroz efikasnu implementaciju Akcionog plana Zelene agende za Zapadni Balkan (ZAZB) 2021-2030 na regionalnom nivou. Njegovim odobravanjem regija je preuzela obavezu usklađivanja s težnjom Europskog zelenog plana da Europa bude prvi klimatski neutralan kontinent i da 2050. godine nema neto emisija stakleničkih plinova.
Klimatski ciljevi
Zelena agenda za Zapadni Balkan, sa svojim ambicioznim klimatskim ciljevima, ključna je za zaštitu i unapređenje životnog standarda, životne sredine i prosperiteta regije i Europe u cjelini. U Bosni i Hercegovini svi moramo preuzeti odgovornost i usmjeriti se prema pravednoj tranziciji, jer svako kašnjenje u njenoj provedbi može direktno utjecati na ekonomiju i zdravlje građana i građanki, poručili su predstavnici i predstavnice neformalne parlamentarne grupe “Zeleni klub” u BiH na Energetskom samitu u Neumu. Naglasili su i da su se svi nivoi vlasti u BiH obavezali da će doprinijeti provedbi Agende za održivi razvoj 2030, kao i Zelene agende i Sofijske deklaracije.
Vlada Njemačke kroz projekte i svoje djelovanje u ovoj oblasti naglašava koliko je suradnja sa Zapadnim Balkanom od značaja. Investiranje u infrastrukturu pogodnu za klimu učinilo bi domaće kompanije održivima i omogućilo bi im dugoročni ekonomski rast i otvaranje novih radnih mjesta. Rješavanje zahtjeva energetske održivosti za zemlje Zapadnog Balkana je od vitalnog značaja i za pristup tržištima EU.
“Kada razmišljamo o zelenoj energiji, obično imamo na umu vjetroelektrane i solarne krovove. Malo tko bi ikada smatrao dalekovode, kontrolne centre ili transformatorske stanice nečim relevantnim. U ime Njemačke vlade i u suradnji s našim projektnim partnerima iz energetskog sektora na Zapadnom Balkanu, želimo to promijeniti i učiniti da se elektroenergetske mreže prepoznaju kao ključne za preuzimanje obnovljive energije tokom energetske tranzicije, kaže Nicolas Heger, projektni menadžer GIZ-a.
Između ostalog, čiste energije su uvjet za njemačke kompanije koje žele pokrenuti proizvodnju u BiH. Istaknuto je to i na nedavno održavnom Automotive Summitu u Sarajevu, koje je organizirala Njemačka privredna komora i na kojem je između ostalog razgovarano o uspostavi partnerstva s globalnim proizvođačima i prilikama kada su u pitanju Automotiv industrija u BiH i regiji. Da je prilika mnogo, govori i podatak da je Savezna Republika Njemačka jedan od ključnih trgovinskih partnera za BiH sa obimom vanjskotrgovinske razmjene koja iznosi preko 4 milijarde KM.
“U ime Vlade Njemačke, GIZ uspješno implementira energetsku tranziciju na lokalnoj razini. Ključni su inovativni pristupi i građanske inicijative, poput energetskih zajednica. Energetske zajednice, koje su već uspostavljene u zemljama poput Njemačke i Velike Britanije, nude dobre prakse koje se mogu prilagoditi za upotrebu u Bosni i Hercegovini. Aktivnim uključivanjem lokalnih vlasti, privatnog sektora i građana, projekti energetskih zajednica mogu proizvoditi zelenu energiju lokalno, stimulirati lokalnu ekonomiju i poboljšati energetsku nezavisnost zajednica”, kaže Minela Isaković, stručnjakinja za oblast energije u GIZ-u.
Suradnja s BiH
Regionalno klimatsko partnerstvo se zasniva i na dosadašnjim uspjesima Njemačke u suradnji s Bosnom i Hercegovinom. Njemačka je proteklih godina financijski podržala izgradnju ili obnovu hidro i vjetroelektrana ukupnog kapaciteta 850 MW, uključujući i prvi vjetropark u BiH.
Sanacijom hidroelektrana u Prozoru/Rami, Trebinju i Čapljini, očekivani vijek trajanja hidrogeneracijskih kapaciteta produžen je za najmanje 30 godina. Sveukupno, njemačka financijska suradnja je omogućila ili zaštitila proizvodnju oko 2 TWh električne energije godišnje i smanjila emisiju od 900.000 tona CO2 godišnje.
Pored toga, putem GIZ-a i njemačke tehničke suradnje podržano je više od 30 zakonodavnih inicijativa na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, uvođenjem različitih propisa koji zajedno čine pravni okvir zemlje za obnovljivu energiju i energetsku ućinkovitost.
Između ostalog, razvijen je Kalkulator uštede energije koji koriste fondovi za zaštitu životne sredine u oba entiteta.
“Prepoznavši neiskorišten potencijal za energetsku efikasnost u višestambenim zgradama, posvećeni smo osnaživanju etažnih vlasnika da ulože u renoviranje koje ne samo da štedi energiju nego i smanjuje troškove. Stoga, u ime Vlade Njemačke, podržavamo udruženja etažnih vlasnika u pripremi za takva renoviranja kao i opremanju gradova i općina instrumentima i kapacitetima od značaja za ove procese. Ova podrška će osposobiti zajednice da zauzumu vodeću ulogu u energetskoj tranziciji”, kaže Kirstin Bretthauer, projektna menadžerica u GIZ-u u BiH.
Energetski sektor ističe se kao jedno od najvažnijih područja regionalne suradnje na Zapadnom Balkanu, ali i sa EU. Njegov značaj je naglašen i kroz Berlinski proces, koji ove godine obilježava 10. jubilej i čiji će se Samit održati u Berlinu 14. listopada što bi trebalo istaknuti posvećenost njemačke vlade podršci ekonomskom razvoju šest zemalja Zapadnog Balkana i njihovom približavanju Europskoj uniji.
[adrotate banner="8"]