Povećana potražnja za radnom snagom u BiH – Imaju li građani razloga za ostanak u zemlji?

U Bosni i Hercegovini u posljednje dvije godine u porastu je broj onih koji traže radnike, podaci su državne Agencije za rad i zapošljavanje. Svih ovih godina u Bosni i Hercegovini statistike o prekidu radnog odnosa bile su u porastu, no u ovoj godini taj trend je prekinut, pa se postavlja pitanje je li radna snaga u BiH dragocjenija, nego ranije?

Džemal Tinjak sedam godina vodi tvrtku u Sarajevu koja se bavi uslugama špedicije. Posljednjih godina teško dolazi do radnika, jer sve veći broj kvalificiranih vozača teretnih vozila odlazi na rad u inozemstvo.

“Nismo zabrinuti na tom nekom kratkoročnom planu, ali dugoročno smo već poduzeli neke mjere da cijenimo čovjeka, da je čovjek u fokusu tog procesa, samo je bitno sve iskomunicirati da ljudi budu zadovoljni s tim što rade”, kaže Tinjak.

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH u Njemačku i Sloveniju samo ove godine otišlo je oko 12.700 bh. građana. Slični su podaci i za prošlu godinu. Stvarni broj onih kojih odlaze iz BiH u inozemstvo je daleko veći, pokazuju podaci privatnih agencija koje posreduju u zapošljavanju bh. građana u zemlje regije i inozemstvo.

A ove statistike se već itekako negativno održavaju na tržište rada u Bosni i Hercegovini, koje je se uveliko suočava s nedostatkom radne snage.

“Prema evidencijama zavoda i službi za zapošljavanje broj zaposlenih na evidencijama nezaposlenih u 2022. godini je rastao, čime je nastavljen trend rasta broja zaposlenih iz evidencija iz 2021. godine. U periodu siječanj – kolovaz 2022. godine posredstvom zavoda i službi zaposleno je oko 74.019 osoba, što je za 5,6 posto više u odnosu na period prošle godine”, navodi Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Prema podatcima Unije za održivi povratak BiH je od 2013. godine napustilo pola milijuna građana. Odliv radne snage može se zaustaviti, a za to su potrebne reforme, naglašavaju ekonomisti.

“Radna snaga da bi se sačuvala, moraju se povećati plaće. Tu su poslodavci u nezgodnom položaju, ta razlika bruto-neto je vrlo visoka, 70 posto koji uplaćuju poslodavci, tu bi se trebale praviti odgovarajuće reforme mirovinskog i zdravstvenog osiguranja da se poslodavcima olakša i da oni imaju veći manevarski prostor da se poveća plaća”, ističe profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Aziz Šunje.

U posljednjih deset godina prosječna neto plaća u BiH porasla je za oko 300 KM. Sudeći po sadašnjim statistikama, to je nedovoljno da se zaustavi odliv radne snage iz zemlje, piše BHRT.

BHRT/ Pogled.ba