U Ljubinju cijena smilja od 1 do 1,30 KM

Više bi se, navodno, trebalo znati u drugoj polovini lipnja, nakon što se obave razgovori s određenim brojem kupaca.Vlasnici destilerija iz Ljubuškog, Stoca i Mostara nisu optimistični. Iz ljubuškog Roinga istaknuli su kako ove godine, zbog situacije na tržištu, najvjerojatnije neće vršiti otkup zelene mase.

Vlasnik jedne od destilerija u Mostaru kazao je kako je situacija još neizvjesna te da će, kako sada stvari stoje, vršiti otkup manje količine smilja, ali još uvijek ne zna po kojoj cijeni. Zoran Mustapić, koji se otkupom smilja bavi već gotovo deset godina, kaže za Večernjak kako će izići u susret ljudima maksimalno, ali da će otkupiti onoliko zelene mase za koliko ulja bude imao kupce.

Kada je riječ o cijeni, Mustapić kaže kako je zasada samo Ljubinje izišlo s konkretnim iznosom, i to 1 KM po kilogramu odmah ili 1,30 KM po kilogramu s počekom. Na pitanje je li, po njegovu mišljenju, to realna cijena, Mustapić kaže kako je o tome teško govoriti, odnosno da cijenu diktiraju ponuda i potražnja na tržištu, a trenutačno je potražnja jako mala, piše Večernji list.

“Kad sam počeo saditi smilje 2010. isto je bila cijena od 1 do 1,10 KM po kilogramu. Zbog potražnje na tržištu i nestanka divljeg smilja, ta cijena je u nekoliko godina skočila nerealno visoko. Ljudi koji su kultivirali brdo imali su ogromne troškove i tu cijena od 1 KM ne opravdava njihova očekivanja, međutim, oni koji su posadili na oranici nisu imali velika ulaganja i uz tu cijenu im može ostati nešto novca”, navodi Mustapić.

Mišljenja je kako bi se situacija stabilizirala kad bi svi proizvođači nastupili zajedno prema svjetskom tržištu.

“Sve bi se to stabiliziralo da se netko potrudio oko prodaje ulja. Prošle godine imali smo problem s destilerijama kojih nije bilo dovoljno. Taj problem ove godine nemamo, međutim, prodajom ulja na svjetsko tržište nitko se nije ozbiljno bavio. Radili su ljudi nešto samostalno, ali to nije pravi put, treba jedna osoba uime svih nastupiti i samo tako se možemo zadržati na postojećem i proširiti na svjetsko tržište”, ističe Mustapić koji smatra kako još uvijek u Njemačkoj ima tvrtki koje ne znaju za hercegovačko smilje.

Neki od vlasnika destilerija kao problem navode i izvoz sadnica iz BiH. “Dok je to bilo autohtono hercegovačko bilje, koje je raslo samo na našim područjima, nije bilo problema s distribucijom ulja, ali sada, kad se ogromne količine sadnica izvoze u zemlje okruženja, sve teže postaje prodati ulje”, kaže ovaj vlasnik destilerije.

Ni u Grupaciji proizvođača i prerađivača smilja više nisu optimistični, a inicijativa zaštite cijene od 2,5 KM po kilogramu je, kažu, propala. Dinko Dujmović, predsjednik Grupacije proizvođača i prerađivača smilja i vlasnik jedne od destilerija, kaže za Večernji list kako Grupacija nema mehanizma nekoga natjerati da otkupljuje zelenu masu po spomenutoj cijeni.

“Cijena otkupa ne ovisi o Grupaciji, nego o destilerijama i njihovoj procijeni imaju li potrebe za otkupom, jesu li našle tržište za ulje…, od toga sve polazi. Onaj tko nije uspio plasirati ulje, sigurno neće otkupljivati novu zelenu masu, međutim, rješenje može biti u uslužnom destiliranju”, smatra Dujmović.

Ističe kako će, prema njegovim saznanjima, većina destilerija vršiti uslužno destiliranje po cijeni od 45 do 60 feninga po kilogramu.

“Neki od njih će destilirati za novac, dok će drugi kao sredstvo plaćanja uzimati određenu količinu ulja. Budući da sam mišljenja kako će se situacija morati riješiti i tržište otvoriti, destiliranje i čuvanje ulja u odgovarajućim uvjetima do trenutka kada se tržište posloži može biti neko rješenje”, kaže Dujmović.

Ističe kako trenutačna situacija pokazuje da je vrijeme da se ljudi u Hercegovini okrenu sadnji nekih drugih vrsta ljekovitog bilja.

“Preporučio bih lavandu, ružmarin, matičnjak…, koji godinama imaju stabilnu cijenu na svjetskom tržištu”, kaže Dujmović.

Marko Ivanković, direktor Federalnog agromediteranskoga zavoda Mostar, kaže kako, uz sve aktivnosti koje su proveli u proteklom razdoblju, nisu uspjeli istražiti to tržište.

“Uz sve pokušaje istraživanja tržišta eteričnog ulja smilja (i drugih biljnih vrsta), nismo uspjeli ‘osvijetliti’ taj segment tržišta. Dakle, ne postoje relevantna istraživanja o ponudi i potražnji i u skladu s time potrošnji eteričnih ulja smilja u Europi i svijetu”, zaključio je Ivanković.

U smilje su proteklih pet godina na području Hercegovine uloženi milijuni maraka, velikom broju obitelji to je bio posljednji pokušaj ostanka u ovim krajevima. Zbog svega navedenoga, u cijelu priču bi se trebale uključiti i sve razine vlasti te određenom vrstom poticaja pomoći da se prebrodi kriza, u protivnom, ako otkupa uistinu ne bude, već najesen će brojne kuće u Hercegovini ostati prazne jer negdje treba zaraditi novac kojim će se vratiti podignuti krediti.