Na lokalitetu Tvrdulje na Rostovu nadomak Bugojna u potpunosti je izgorjela vikendica, objavili su lokalni mediji uz video snimak požara. Policiji je požar, potvrdili su nam iz MUP-a Srednjobosanske županije prijavljen 18. ožujka oko 23 sata.
„Dežurni službenik Policijske stanice Novi Travnik prijavio je dežurnom kolegi u Bugojnu da je zaprimio prijavu od osobe E.N. da je izbio požar na vikendici vlasništvo P.Š. na lokalitetu Rostova, općina Bugojno“, odgovorili su nam iz MUP-a na upit o požaru uz konstataciju da su očevid na mjestu događaja izvršili službenici PS Bugojno pod nadzorom dežurnog tužitelja Županijskog tužiteljstva u Travniku te da se očevid nastavio i jutro nakon izbijanja požara, nakon što je isti lokaliziran, uz nazočnost vještaka protupožarne struke.
Požar na Rostovu u kojem srećom nitko nije stradao slučajno ili ne, izbio je uoči 32-godišnjice razmjene 294 hrvatska logoraša koji su bili zatočeni pod tribinama Nogometnog kluba Iskra te drugim logorima na području Bugojna punih osam mjeseci, od ljeta 1993. do 19. ožujka 1994. godine. Ono što povezuje vikendicu koju je progutao požar i bugojanske logoraše je činjenica da je od 21 nasilno odvedenog, sudbina četvorice njih rasvijetljena u ljeto 2020. godine upravo zahvaljujući vlasniku vikendice koji je kopajući temelje pronašao posmrtne ostatke te prijavio pronalazak policijskim i istražnim tijelima.
Institut za nestale osobe BiH po nalogu Tužiteljstva BiH tada je na Rostovu ekshumirao tijela četvorice iz skupine od 21 nestalog, Zorana Galića, Dragana Miličevića, Ante Markulja i Franje Jezidžića. Od ekshumacije na Rostovu u ljeto 2020. godine nema nikakvih pomaka u pronalasku preostalih 15 tijela, a pretpostavlja se da većina poput četvorice ekshumiranih, završila negdje na padinama Rostova.
U studenom 2023. na Rostovu je život okončao i Merzuk Aletić, bivši policajac koji je trebao otkriti lokacije s tijelima nestalih za kojim se još traga. Provjere o saznanjima da je Aletić sebi pucao u glavu pred istražiteljima Državne agencije za istrage i zaštitu, SIPA-e, nikad službeno nisu potvrđene ali ni opovrgnute. Ostaje tek nagađati kako je zapravo okončao život Merzuka Aletića koji je i sam bio pripadnik zloglasne postrojbe El mudžahid „Bijeli golubovi“ koja je bila stacionirana na Rostovu te je kao takav bio vrlo nezgodan svjedok na suđenju prvima u lancu odgovornosti za zločine nad hrvatskim ratnim zarobljenicima u Bugojnu, Dževadu Mlaći, predsjedniku Ratnog predsjedništva Bugojna i Selmi Cikotiću, zapovjedniku Operativne grupe Zapad Armije BiH.
Samo 15 dana nakon samo/ubojstva Merzuka Aletića na Rostovu Tužiteljstvo BiH je podiglo optužnicu protiv Mlaće i Cikotića. Upravo je slučaj Aletić potvrdio da oni koji prekrše ili namjeravaju prekršiti zavjet šutnje o zločinima nad Hrvatima u Bugojnu te pomoći u pronalasku tijela koja su ključan dokaz zločina, skupo plaćaju cijenu. Požar na Rostovu u kojem je izgorjela vikendica čiji je vlasnik nakon pronalaska posmrtnih ostataka postupio savjesno, otvara sumnje da požar možda i nije bio slučajan. Jesu li opravdane znat će se nakon istrage koja je u tijeku.
Inače, za zločine nad hrvatskim logorašima u Bugojno dosad je na ukupno 55 godina osuđeno 10 pripadnika Armije BiH i MUP-a. Na kaznu zatvora od osam godina osuđen je Enes Handžić, sedam godina presuđeno je Senadu Dautoviću, po šest Muhki i Safetu Velagiću, Šačiru Durakoviću i Enedu Vrbanu. Na pet godina osuđen je Osman Šego, na četiri Nisvet Gasal i Musajb Kukavica te na tri Alija Osmić. Pred Sudom BiH traje suđenje prvima u lancu odgovornosti za zločine nad ratnim zarobljenicima, uključujući i nasilna odvođenja i likvidacije, Dževadu Mlaći i Selmi Cikotiću. U svim procesima, završenim i onima koji traju sudi se zbog zločina nad hrvatskim zarobljenicima. Zbog progona 15 tisuća Hrvata iz Bugojna, brojnih zločina nad civilnim stanovništvom razaranja i pljačke imovine u vlasništvu Hrvata kao i rušenja katoličkih vjerskih objekata u Bugojnu, nije podignuta još niti jedna optužnica, piše Večernji list BiH. /HMS/
