Skupna izložba profesora Srednje škole likovnih umjetnosti Gabrijela Jurkića Mostar bit će otvorena u utorak 5. svibnja u 20 sati u Galeriji kraljice Katarine Kosače u sklopu Mostarskoga proljeća 2026. – XXVIII. Dana Matice hrvatske. Izložba nazvana “Profesori-umjetnici; učenici i sljedbenici likovnih velikana” organizira se u suradnji s navedenom galerijom, a urednici su Dragan Marijanović, Boris Jovanović i Dalibor Nikolić. Prigoda je to i za obilježavanje značajne obljetnice – tri desetljeća škole, inače pravog rasadnika likovnih talenata, sadašnjih i budućih akademskih umjetnika.
– Ove godine Srednja škola likovnih umjetnosti Gabrijela Jurkića Mostar, u suradnji s Maticom hrvatskom Mostar, donosi u prostor Galerije kraljice Katarine Kosače skupnu izložbu radova 12 likovnih umjetnika, profesora škole. Time nastavlja s razvojem institucionalne suradnje s kulturnim organizacijama i institucijama koje djeluju na ovim prostorima, a Matica hrvatska Mostar, sa svojom manifestacijom Mostarsko proljeće, u tom je smislu prirodni partner. Uz Maticu, potrebno je istaknuti suradnju s Hrvatskim domom hercega Stjepana Kosače koji se pokazao kao pravo mjesto i pouzdan partner za realizaciju projekata ove vrste. Samo u 2025. naša je škola u Galeriji kraljice Katarine Kosače, uz tradicionalnu maturalnu izložbu, ostvarila suradnju i organizirala izložbe s Hrvatskom akademijom za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini, Društvom povjesničara umjetnosti Hercegovine i Hrvatskom kulturnom zajednicom Troplet – navodi, među ostalim, ravnatelj Srednje škole likovnih umjetnosti Mostar, akademski kipar Boris Jovanović, jedan od urednika izložbe, ali i izlagača.
Osim Borisa Jovanovića, publici će se svojim umjetničkim djelima predstaviti i Ivan Bošnjak, Vladimir Ladan, Željko Koren, Ivona Terzić, Mirjana Drežnjak Naletilić, Marijana Filipović, Ivana Sušac, Ivica Kraljević, Ilija Kegelj, Dario Pehar te Ivan Križanac.
– Profesori izlagači rođenjem su ili preseljenjem vezani uz Mostar, a kao i likovni umjetnici prije njih, svojim se radom trude ostaviti trag u kulturnome životu grada. Samostalno ili skupno izlažući vrlo su aktivni na mostarskoj likovnoj sceni te predstavljaju jezgru i neodvojiv dio scene koju danas čine ljudi koji su predavali ili još predaju u školi ili su bili njezini učenici. Nadati se da je ova, treća skupna izložba profesora Srednje škole likovnih umjetnosti Gabrijela Jurkića Mostar začetak jedne lijepe priče te tradicije koja će i u idućim godinama obogaćivati kolorit Mostara i Hercegovine – zaključuje Jovanović.
Inače, u povodu tri desetljeća osnivanja Srednje škole likovnih umjetnosti Gabrijela Jurkića (koja je s radom počela 1995.), tiskana je i u veljači ove godine, kao kruna obilježavanja značajne obljetnice te škole, u Mostaru predstavljena Monografija “Jedinstvena srednja škola”. Njezin autor, prof. Marinko Jovanović, u uvodu monografije napisao je:
– Mostar je kroz povijest svojom ljepotom privlačio umjetnike raznih profila. Putopisci, pisci, pjesnici, glumci, glazbenici, slikari…, posjećivali su ovaj grad i divili mu se. Neki su tu ostajali živjeti i stvarati do kraja života. Drugi su kratko boravili, ali su se potrudili da svojim boravkom ostave traga u kulturnom životu grada…
– Srednja likovna škola Gabrijela Jurkića u Mostaru ukras je raznovrsnosti, izvrsnosti i posebnosti našega školstva i k tomu – jedina škola ove vrste u BiH koja djeluje po hrvatskom nastavnom planu i programu, kroz pet obrazovnih profila: Slikarski dizajn, Kiparski dizajn, Grafički dizajn, Industrijski i reklamni dizajn te Dizajn tekstila i odjeće.
Ove nastavne godine škola je ušla u 31. godinu od utemeljenja, obrazujući brojne naraštaje koji danas predstavljaju važne karike u općem kulturnjačkom, ali i gospodarskom životu Hercegovine, Bosne i Hrvatske, a koji su imali čast struku učiti i od takvih iznimnih umjetničkih imena kakva su bila i zanavijek će ostati: Ljupka Antunovića, Vladimira Puljića, Krešimira Ledića, Florijana Mićkovića i drugih…
Današnji pak profesori predstavljaju snažnu komponentu mostarske, hrvatske i regionalne likovne scene te se Matica hrvatska i Mostarsko proljeće rado pridružuju tradiciji njihovih godišnjih izlaganja, suorganizacijom ove zanimljive izložbe profesora-umjetnika – stoji, ususret izložbi, u katalogu Mostarskoga proljeća 2026. – XXVIII. Dana Matice hrvatske.
Preuzimanje odgovornosti
Ova izložba nas u Matici hrvatskoj i njezinu Mostarskom proljeću silno veseli! Nastojimo se, čim konkretnije, uvezivati u čvrstu i kontinuiranu suradnju sa svim institucionalnim izvorištima kulture, autohtone i nacionalne. To je dio naše misije. Time je i ova izložba dijelom uspješne realizacije dijela našega poslanja. Mostar je uvijek vrijedio za grad slikara. I danas je. No teško da bismo to mogli tako kazati da se vidoviti i odgovorni ljudi prije trideset godina nisu odvažili u misiju zvanu – srednja likovna škola. Dodajući joj ime Gabrijela Jurkića, svjesno su preuzeli odgovornost za najkvalitetnije moguće likovno obrazovanje u našim uvjetima i višeznačnim kontekstima. Jer, nekoć su slikarska ime nastajala, uvjetno kazano – stihijski.
I bila su to velika imena; dio ih je, posljednje godine ili desetljeća svoga života, pedagoški ostavio traga i u ovoj školi, i dio naučenoga možda vidimo i na nekim od četrdesetak radova ovdje. Dio nekog utjecaja starih majstora.
To je pošteno i očekivano. Stari majstori nisu imali sreću likovnog obrazovanja u Mostaru, stjecali su ga drugdje i primjenjivali uglavnom ovdje. I tako Mostar učinili gradom slikara. Ali – mogla se dogoditi i neugodna stanka i vrijeme iščekivanja novih slikara koji će grad opet učiniti slikarskim i općenito – kulturnim.
Dakako, sjećanje na legendarne mostarske slikare živjet će onoliko koliko se bude razvijala likovna pozornica; teško je iz današnjeg konteksta – vremenskog i kulturološkog – na isti način stvarati legende. Vrijeme i njegovi ljudi ih stvaraju. Ponajprije likovna djela. Sve to traži vremensko dozrijevanje, baš kao i vino. A legende o slikarima nastajat će postupno; obično to biva kada slikari uđu u domenu ravnodušnosti.
Ništa se, dakle, neugodno dogodilo nije. Dapače, stvoreni su svi preduvjeti da se likovna kultura, spregom nadarenosti, urođene ovdje i spregom ove škole s postojećom Akademijom likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru te drugim akademijama po izboru mladih umjetnika unaprijedi i bude rezultatom obrazovnog sustava.
Zapravo, kada malo bolje analiziram likovnu scenu u Hercegovini i kao neobične vojnike zametnute kistom ili dlijetom „postrojim“ možda i naša zavičajna najuglednija likovna imena, ustvrdim kako je najveći dio njih prošao baš kroz ovu školu. Time je jasno da je ovdje imao tko preuzeti istinsku i duboku odgovornost za opstanak i daljnji razvoj naše likovne kulture…/HMS/
