Nit’ je smilje, nit’ solari … Hercegovački novi unosan biznis
Turizmu je u Hercegovini, izuzimajući Međugorje, desetljećima nedostajalo “ono malo”. Imala je Hercegovina i unikatno prirodno i znano povijesno nasljeđe i hotelske perjanice i tradiciju ali…
Turizam u Hercegovini živi i “radi” već desetljećima. Od kada su hanove zamijenili hoteli, ponuda smještaja i prenoćišta postala je sastavni dio gospodarskog života. Hotel Neretva, pa Bristol, pa Ruža, do današnjeg hotela Mepas, sve redom perjanice, utkali su dio po dio tradicije u iznajmljivanje smještaja kao dio turizma.
Piše: Bojan Šunjić, Manager.ba
Ipak, turizmu je u Hercegovini, izuzimajući Međugorje, desetljećima nedostajalo “ono malo”. Imala je Hercegovina i unikatno prirodno i znano povijesno nasljeđe i hotelske perjanice i tradiciju ali… Turisti su dolazi i prolazili u jednom danu. Od tisuća turista što bi se tiskali po kaldrmi Staroga Mosta, tražili djelić prostora u Tekiji u Blagaju ili mjesto za odmor u Počitelju, “na konaku” ih je ostajalo vrlo vrlo malo. Konačili su u Splitu, u Dubrovniku, u Sarajevu… Nisu imali dovoljno smještaja, bar ne izvan hotela.
Unatrag nekoliko godina stvari su se počele mijenjati. I brže od najoptimističnijih želja. Digitalizacije prodajnih kanala i njihova sve veća popularnost potakli su sve više ljudi, kojima turizam do tada nije ni padao napamet, upustiti se u iznajmljivanje smještaja. Uz sve veća ulaganja u promociju sadržaja, potražnja za smještajem postala je sve veća, slijedila ju je ponuda, punila brza i jednostavna prodaja… sve više je, što “malih” što ozbiljnih ljudi, počelo ulagati u turistički smještaj. Hercegovina danas trlja ruke i ubire plodove tih ulaganja.
Kuće za odmor kao pun pogodak
Diljem Hercegovine sve više se nudi iznajmljivanja vila i kuća za odmor s bazenom. Sve više napuštenih neuglednih kuća ili zemljišta, preuređuje se u kuće za odmor. Privatne kuće ili vikendice masovno se preuređuju u luksuzne vile ili kuće za odmor za iznajmljivanje.
Za ulaganje su isplativije, okolišu prihvatljivije, sadržajima atraktivnije, obavezno s bazenom, neke sa sportskim terenima.
Vile i kuće za odmor omogućuju gostima veću privatnost, osamljenost i bolju organizaciju odmora.
Kuće za odmor lakše su za održavanje jer u pravilu gosti u njima ostaju dulje, minimalno tjedan, pa čak do 14 dana. Iznajmljivači tako imaju manje smjena gostiju, manje gnjavaže oko čišćenja i promjena posteljine.
U gradovima i turističkim zonama gosti se zadržavaju kraće nego u unutrašnjosti i na osami. Kroz višednevni boravak gosti bolje upoznaju odredište i češće se odlučuju za ponovni posjet.
Prema brojnim istraživanjima, većina iznajmljivača vila i kuća za odmor ima već standardne i redovne goste više godina zaredom. Takve je goste lakše dočekati i jednostavnije im osigurati ugođaj koji očekuju.
Tko su gosti?
Gosti koji u najam uzimaju vile ili kuće za odmor, obično su veliko ili manje društvo, čitave obitelji ili više obitelji na zajedničkom odmoru.
To su ljudi koji cijene privatnost, mir, tišinu, i žele što više kvalitetnog vremena sa suputnicima. Odabrali su sami kuhati, jesti, kupati se na bazenu, roštiljati i uživati u objektu kojeg su unajmili.
Privatnost im je od najvažnijih faktora pri izboru smještaja. Žele znati da smještaj ne dijele s drugim gostima (drugim, nepoznatim obiteljima), mogu potpuno opustiti i cijeli objekat imaju samo za sebe.
Zašto baš Hercegovina?
Kuće za odmor nisu novost u svijetu. Odavno imaju tradiciju u Istri, Toskani, Azurnoj obali. Imaju tradiciju po suburbanim područjima Mediterana, a Hercegovina je upravo to. Arhitektura temeljena na kamenu i odrinama, udaljenost od ostalih kuća, mnoštvo sunčanih dana… to je najplodnije tlo za ulaganje u ovu vrstu smještaja i turizma.
Ta su ulaganja sigurno potaknuta popularizacijom digitalnih prodajnih kanala, ali su sigurno i osigurana sve većim ulaganjima u sadržaje. Gosti iz takvih objekata obilaze dobre restorane, dane provode u izletima, obilaze znamenitosti, posjećuju festivale. Sve ono u što se u Hercegovini posljednjih godina sve više ulaže.
Shvatili su Hercegovci kako turisti nisu samo gosti koji su došli provesti vrelo mostarsko podne za tiskanje po prenapučenom Starom mostu i osvježiti se jeftinim sladoledom. Potoje oni koji će vrijeme provesti u iznajmljenoj kući, a onda kada požele, prošetati po Starom mostu na putu do restorana u kojemu će, bez tiskanja i gužve, uživati u domaćoj kuhinji i vinu.
Manager.ba
[adrotate banner="8"]