Badnjak ispunjen bogatim običajima: Dan koji prethodi Božiću ima posebno značenje
Badnjak je ispunjen bogatim običajima, tradicijama i duhovnim pripremama za proslavu rođenja Isusa Krista, dan je koji prethodi Božiću, a obilježava se 24. prosinca. To je dan prepun simbolike i tradicija, koji je važan ne samo u Hrvatskoj nego i u mnogim drugim kršćanskim zemljama. U Hrvatskoj, Badnjak ima posebno mjesto u srcima vjernika i povezan je s bogatim običajima.
Riječ Badnjak potječe od staroslavenske riječi “bdjeti”, što znači biti budan. Ova riječ upućuje na noć bdjenja, iščekivanja i pripreme za dolazak Božića, dana kada se slavi rođenje Isusa Krista. Badnjak je vrijeme kada se obitelj okuplja i priprema za proslavu jednog od najvažnijih kršćanskih blagdana.
-Oglas-
Badnji dan, također poznat kao Badnja večer ili Badnjak, dan je koji prethodi Božiću. Prema tradiciji, mnogi vjernici poste na ovaj dan. Jutro na Badnjak u mnogim obiteljima je užurbano, jer se obavljaju posljednje pripreme za Božić. Predvečerje je rezervirano za svečano ukrašavanje doma i božićnog drvca kako bi se dočekao Božić. Danas se rijetko slavi Badnjak na stari, tradicionalan način. Mnogi ga povezuju s ukrašavanjem božićnog drvca, koje se tradicionalno ukrašava na Badnju večer, 24. prosinca.
Pripreme za Badnjak
Na sam Badnjak ukućani su rano ustajali. Žene su pripremale božićni objed, pospremale dom i pripremale nemrsnu hranu za večeru. Uglavnom se jela riba, često bakalar te se pekao kruh koji bi ostao na stolu sve do blagdana Sveta tri kralja. Veličina kruha simbolizirala je obilje naredne godine.
Muškarci su se brinuli za stoku, koja je također trebala biti spokojna zbog božićnih svetkovina te su pripremali drva za ogrjev i nabavljali hranu koju bi domaćice potom pripravljale. Obitelj se okupljala na večeru koja je često posna. U mnogim dijelovima Hrvatske, za večeru se pripremaju jednostavna jela poput bakalara na bijelo ili crveno, juhe od graha, zelje, ribe i druga posna jela. Večera započinje molitvom i blagoslovom hrane.
U nekim dijelovima Hrvatske, osobito u Dalmaciji, postoji običaj unošenja Badnjaka, velikog drvenog panja, u kuću. Taj se panj stavlja na ognjište i simbolizira svjetlost i toplinu koje Isus donosi u svijet. Božićno drvce, obično jelka, kiti se na Badnjak. Danas su to razni borovi koji se mogu kupiti u gotovo svakom kvartu. Dio ljudi ipak ne želi svježe borove te ukrašavaju umjetne borove. Kićenje jelke simbolizira vječni život i svjetlost, a u prošlosti se kitila jelka jabukama, orasima, slatkišima i svijećama. Danas se jelka ili bor kite sa šarenim kuglicama, lampicama i raznim ukrasima.
Tradicionalna misa polnoćka
Jaslice, koje se postavljaju pod božićno drvce, podsjećaju na noć Isusova rođenja, događaj koji se proslavlja za Božić. Nekada su se jaslice, izrađene od gipsa, gline ili drveta, nalazile samo u crkvama. Prema nekim zapisima, prve jaslice u prirodnoj veličini napravio je sveti Franjo 1223. godine. U domovima su se jaslice počele postavljati tek od 19. stoljeća, a danas se mogu kupiti u raznim veličinama i s raznim dodatnim ukrasima.
Nakon večere, nekada, ali i dan danas obitelj odlazi na tradicionalnu misu, polnoćku, kojom bi se dočekao Božić. Polnoćka, ili misa polnoćka, katoličko je misno slavlje kojim započinje Božić. Slavi se noću, obično u ponoć ili u večernjim satima Badnjaka, u čast rođenja Isusa Krista. Prije početka svete mise često se organizira molitveno-meditativno bdijenje.
Badnjak je dan ispunjen simbolikom, tradicijom i obiteljskim zajedništvom. To je vrijeme pripreme za Božić, kada se prisjećamo duhovnih vrijednosti, topline obiteljskog doma i ljubavi prema bližnjima./ Zagreb.info
[adrotate banner="8"]