Borovi i čempresi za zimski hortikulturni ugođaj
Dugo i vrelo ljeto nije ostavilo samo traga na usjevima i kraškim šumama nego i na gradskom zelenilu u Čapljini.
Sukladno narodnoj klin se klinom izbija, čapljinski komunalci su ranije nego ikada u zadnjih četvrt stoljeća počeli s uređivanjem zelenih površina. Na red je tako došao i parkić preko puta robne kuće koji će uz nove sadnice dobiti i novu travu.
Naravno, aktivirat će se i prskalice kako bi „Cvijet Hercegovine” kako Čapljinci, a i mnogi drugi, tepaju svome gradu, izgledao što „ćustije”.
Mora se istaknuti podatak da se pri sadnji novoga drveća vodilo računa o urbanističkom skladu koji zahtjeva značajan udio poželjno je četrdesetak posto zimzelena. Tako je nova zelena površina dobila mini drvored od čempresa, dok su na većoj površini zasađeni tzv. pitomi borovi (Pinus pinea).
Inače, zimzeleno drveće u urbanim sredinama sadi se zbog vizualnog izgleda u zimskim mjesecima. Da gradovi u hladnijem dijelu godine ne bi sličili na „pokisle kokoši” sadi se zimzeleno drveće tako da razbije zimsko sivilo.
Sadnju zimzelenog drveća zagovaraju i ornitolozi, jer u krošnjama zimzelenog drveća posebice čempresa, ptice imaju zaštitu tijekom cijele godine. Umjesto zaključka može se reći da Čapljina uz urbanistički njeguje i hortikulturni sklad.
Tekst i foto: D. Musa
Đaka city
[adrotate banner="8"]