Čapljina je primjer i u široj regiji kada su u pitanju mladi ljudi i demografske mjere
Sufinanciranje kupnje prve nekretnine mladim obiteljima, omogućavanje stjecanja prvog radnog iskustva, novčane potpore studentima, novčane potpore obiteljima s četvero i više djece… Grad Čapljina pozicionirao se kao primjer ulaganja u mladost, čime stvara temelje budućeg razvoja, a kada se tomu dodaju projekti iz područja gospodarstva, uključujući i one vrijedne prekogranične, jasno je kako se radi o lokalnoj zajednici s izrazitim perspektivama razvoja. O ovim, ali i drugim temama razgovarali smo s gradonačelnikom Smiljanom Vidićem.
Obilježavanje Dana Grada prilika je za napraviti osvrt na urađeno u pogledu podizanja životnog standarda stanovnika Čapljine. Možete li izdvojiti neke od značajnijih projekata koji su realizirani u proteklih godinu dana?
– U petak, 29. rujna, imat ćemo svečanu sjednicu Gradskog vijeća. To uvijek tako uradimo nekoliko dana pred sam Dan Grada, koji je 4. listopada, kada je ujedno i blagdan sv. Franje. Svečana sjednica uvijek je prigoda da se, kako našim gostima tako i Čapljinkama i Čapljincima, u kratkim crtama prezentira što se to uradilo u proteklih godinu dana. Mnogo se toga može nabrojiti, ali ja ću samo navesti nekoliko stvari koje su iznimno značajne za naš grad. Naravno, najviše se ulagalo u infrastrukturu. Mi smo ove godine temeljito rekonstruirali Ulicu kneza Domagoja, koja je dobila novi asfalt, novi nogostup i LED rasvjetu. U tijeku su također radovi na temeljitoj rekonstrukciji ulica u gradu. Tu prvenstveno mislim na Ulicu Ante Starčevića, gdje je u cijelosti mijenjana podzemna infrastruktura te urađena nova zelena površina i nove ploče na nogostupima, tako da će taj dio grada biti još ljepši. Jasno da smo i po našim mjesnim zajednicama mnogo ulagali, prije svega u cestovnu infrastrukturu. Nešto smo radili u gotovo svim našim mjesnim zajednicama. U sve ove projekte cestovne infrastrukture uloženo je 3,188.500 KM. Ono što je svakako važno istaknuti jest za građane nevidljivi dio posla, ali neobično važan, a to je izrada planske dokumentacije. Ove godine završili smo regulacijski plan Ada Bad 2, glavni projekt infrastrukture Grabovine 2, glavni projekt novog vrtića, za koji se nadam da ćemo ubrzo početi s izgradnjom, i potpuno novi prostorni plan grada.
Čapljina je jedna od lokalnih zajednica koja može biti primjer kada govorimo o mjerama demografske politike, kojima stvara bolje uvjete za ostanak i opstanak, a poglavito kada govorimo o mladim obiteljima, poput sufinanciranja kupnje prve stambene nekretnine. Možete li nam predstaviti osnovnu namjenu i ciljeve mjera koje su aktualne?
– Niz je demografskih mjera koje Čapljina provodi, a sve u cilju boljih životnih uvjeta svojih žitelja. Da su odgoj i obrazovanje iznimno bitni, ova lokalna vlast pokazala je u više primjera te sa sigurnošću tvrdimo da možemo biti primjer široj regiji jer kada su u pitanju mladi ljudi, demografske mjere vidljive su od onih najmlađih pa do mladih obitelji. Lokalna vlast u Čapljini sufinancira boravak djece u dječjim vrtićima tako da plaća razliku cijene koju plaćaju roditelji i realne ekonomske cijene. Jedna od konkretnih i svakako značajnih mjera koje lokalna vlast u Čapljini provodi u cilju pomoći mladima je u cijelosti financiranje prijevoza učenika osnovnih i srednje škole s područja Grada Čapljine. Vrijedi istaknuti dodjelu novčane potpore studentima s područja Grada Čapljine namijenjene redovitim studentima državnih sveučilišta, s posebnim naglaskom na studente deficitarnih zanimanja, čime se upravo ovom mjerom potiče njihov razvoj, kao i onih socijalno ugroženih studenata. Financiranje doktorskih studija također je jedna od mjera te novčane potpore obiteljima s četvero i više djece. Gradska uprava Čapljine ulaganje u mlade ljude, obrazovanje, napredak naše mladosti upisala je visoko na ljestvicu realizacije svojih projekata. Stjecanje prvog radnog iskustva iznimno je važna odrednica u razvoju daljnje poslovne karijere. Vodeći se upravo time, Grad Čapljina već 13. godinu zaredom uspješno provodi projekt pomoći mladim ljudima kako bi kroz radni staž stekli potrebne preduvjete za budući stalni radni odnos.
Svakako je neizostavna za spomenuti demografska mjera sufinanciranja prve stambene nekretnine za mlade obitelji i pojedince. Taj iznos do sada je bio 100 KM po četvornom metru, a svakako nam je plan ovaj iznos malo i povećati s obzirom na to da su cijene nekretnina znatno porasle. U sklopu demografskih mjera Gradska uprava planira od sljedeće godine novčano potpomagati obitelji s djecom. Sljedeće godine, kad budemo sastavljali proračun, planiramo za prvorođeno, drugorođeno, trećerođeno i svako sljedeće dijete davati novčanu naknadu.
Grad Čapljina je zbog svojeg geografskog smještaja, ali i pozicioniranosti u kontekstu transeuropskih prometnih koridora, a napose Vc, područje koje ima značajne perspektive gospodarskog razvoja. Kako gledate na ovu tematiku?
– Čapljina je tako geografski pozicionirana, dvije magistralne, dvije regionalne ceste, željeznička pruga, a sada se završava i dio autoceste od Zvirovića do Bivoljeg Brda. Ono što je neobično važno jest da će upravo na potezu Bivoljeg Brda biti spoj koridora Vc s Jadransko-jonskom autocestom, to svakako Čapljini daje mnoge prednosti jer je jasno da se bez dobre uvezanosti ne može očekivati brz gospodarski razvoj.
Važan je segment ekonomskog razvoja i suradnja s drugim lokalnim zajednicama, čiji je primjer ona prekogranična između BiH i Hrvatske. Kakva su iskustva na tom planu te možete li se osvrnuti na neke od novih projekata?
– Jasno da surađujemo s drugim jedinicama lokalne samouprave kako u Hercegovini tako i u Hrvatsko,j prije svega kroz programe prekogranične suradnje. Iskustva su nam jako pozitivna, kroz našu Jedinicu za lokalni ekonomski razvoj i EU integracije provodimo brojne projekte. Moram istaknuti vrlo dobru suradnju i uspješno realizirane projekte iz posljednjeg razdoblja s Općinom Gradac i Općinom Solin, a u pripremi je i projekt s Gradom Tivtom u Crnoj Gori.
Grad sudjeluje i u projektu Camino Dubrovnik – Međugorje. Koliko takav projekt otvara perspektive snažnijeg turističkog razvoja?
– Ovo je značajan projekt u turističkom smislu koji će uvezati Dubrovnik i Međugorje preko Neuma, Ravnog i Čapljine. Zamisao je da svi ti gosti koji dolaze u Dubrovnik obiđu već ove navedene lokacije i sigurno svi imamo što pokazati turistima. Vjerujem da će se dobar dio njih ponovno vratiti, prvenstveno mislim na Čapljinu jer Čapljina ima puno kulturnih znamenitosti, kao i prirodnih ljepota. Samo bih spomenuo Počitelj, Mogorjelo, stari grad Gabelu, Park prirode Hutovo blato, znameniti kanu-safari na rijeci Trebižatu itd.
Kako se danas živi u Čapljini? Koliko lokalna zajednica, u sinergiji s višim razinama vlasti, može otvoriti dodatni prostor za gospodarsko jačanje?
– Većina ljudi u Čapljini može s odgovornošću tvrditi da živi dobro. Naravno, nikada nećemo biti zadovoljni razinom kvalitete življenja jer ćemo uvijek raditi na tome da se letvica još više podigne. Ali ipak, ova naša lijepa, može se reći mediteranska klima, četiri rijeke, plodno tlo, kao i ljudi koji su spremni raditi, spremni učiti, daje nam za pravo reći da se ovdje dobro živi. Naravno da lokalna vlast sama ne može iznijeti sav teret projekata koji se planiraju, zato je iznimno važna dobro posložena vertikala i dobra suradnja s višim razinama vlasti. Tu, prije svega, mislim na županijsku i federalnu razinu. Mi smo tom suradnjom jako zadovoljni, ovo je svakako prigoda da zahvalim svim ministrima u Vladi HNŽ-a na čelu s predsjednikom Vlade dr. Nevenkom Hercegom, ali isto tako i svim ministrima u Vladi Federacije, kao i čelnim ljudima različitih agencija s kojima surađujemo. Još jednom ponavljam, ta suradnja je uspješna i nastavit ćemo na tom tragu.
[adrotate banner="8"]