Nedjelja, 22 prosinca, 2024
Društvo

Čapljina: Na veletržnici kilogram čvaraka koliko i pršuta

Ponešto se može naći svakim danom, ali glavna prodaja je petkom koji je na čapljinskoj veletržnici u Tasovčićima, postao pazarni dan. Tada se uz voće i povrće na prilazu veletržnici može kupiti kako prodavači kašu sve „što ti srce poželi“.

 

A to sve u različiti proizvodi, od primjerice domaćih jaja, ljekovitih trava, meda, vina, rakije, maslinova ulja, domaćeg mlika, surutke, pa da pređemo na konkretnije stvari domaće, riječne i morske ribe, goveđeg, bravljeg i jarećeg suhog mesa, pa različitih svinjskih delicia od čvaraka do pršuta.

Bijela slanina 18, a šarena 22 KM

Navedeni proizvodni i drugi koje ne spomenusmo, s početkom klimatološke zime dolaze u središtu pozornosti. Suho meso se doprema iz krajeva gdje ima više stoke, od istočne Hercegovine, dijelom iz Bosne pa do Kupresa. Neki od prodavača uz suho meso nude i trajne mliječne proizvode kao što su različite vrste kravljih i suhih ovčjih sireva.
Teorije nutricionista na ovim prostorima nedavno je u razgovoru za Večernjak uzdrmala Ivana Vujnović, starica koja „gazi“ 103 godinu, izjavom da je stalno jela suho domaće meso, svježeg do nazad pedesetak godina nije ni bilo, jer nije bilo hladnjaka, meso se sušilo i onda tijekom cijele godine jelo, a navika ostala.
Ono što je bitno istaknuti, a što je baka Ivana pripomenula, jeste podatak da se jelo sve domaće, pa i brašno, dok se ulje kupovalo samo za pečenje uštipaka! Kuhalo se i peklo na svinjskoj masti dok je loj od ovna bio delicija. Tako je to dakle nekada bilo, sljedeći tu tradiciju i navike potrošača ponašaju se i proizvođači suhog mesa, a da bi to bili moraju biti i uzgajivači stoke ili bar svinja. Nema ih puno, ali su sudeći po posjećenosti tri, četiri štanda na kojima su izloženi ti proizvodi, jako su popularni.
Prije nego koju kažu sami prodavači evo i cijena. U tom nizu najjeftinija su sušena svinjska rebra 17 KM, s dosta mesa naglašava prodavač Milan Damjanac, slijedi bijela slanina 18 KM, šarena slanina i naravno, domaće kobasice su po 22 KM, domaći široki kulen, vojvođanski recept, je 24 KM. U Hercegovini popularna svinjska pečenica je 28 KM, istu cijenu ima i svinjska ribica, dok je pršut bez kosti 30 KM. Vjerovali ili ne cijenu kao pršut imaju i čvarci 30 KM, ali ćemo o njima posebno drugom zgodom.
Nakon specijaliteta od domaćih svinja slijede cjenovno „teže“ kategorije, sušeni loj od ovna je 30 KM, ovčja plaha se cijeni 40 KM, istu cijenu 40 KM ima i goveđi pršut. Najcjenjeniji su suha kozletina 45 KM, a onda jarčevina 50 KM, dok je jarčevina bez kosti 50 KM. Inače, suha jarčevina se u Hercegovini istočno od Neretve, smatra afrodizijakom o čemu je naš list čitatelje obavijestio prošle godine.
-Sjećamo se, kada smo se o tim značajkama kozjeg mesa raspitivali zatečeni kupac nam je dobacio:
„Kakvi tartufi, čuli gljive, i tablete, jarčevina je zakon!

Najskuplja jarčevina pa suha bravetina

Prodavače smo pitali – kako ide prodaja suhomesnatih proizvoda, posebice ovih skupih. Milan Damjanac iz Nevesinja koji je registrirao obrt tradicionalnih proizvoda, kaže:
„Svinjsko meso posebice šarena slanina, ide odlično. Dosta dobro idu i ovi drugi proizvodi od svinja, a ovo skupo meso ovčja i kozja plaha i jarčevina manje se traže. To kupuju određeni kupci, ljudi koji znaju što je to meso i jednu ga s guštom. Dođu kupe kilo, dva, pet kako ko može. Vjerujte jarčevina se u Nevesinju cijeni 55 KM, meni je tu cijenu teško reći, pa dajem po 50 KM, ti kupci kupe i druge robe pa neću biti na gubitku“, kaže Damjanac, slično smo čuli i na drugom štandu gdje Novka i Milan Ratković u ponudi uz primjerice sok od drenjine, sirće od jabuka…, imaju kako se to u istočnoj Hercegovini kaže i „suhovinu“.
„Kad kažeš cijenu skupo je, međutim ako uzmeš da je jegulja duplo skuplja od jarčevine, onda i nije. Da bi se dobila kvalitetna jarčevina, jarac mora imati najmanje tri godine. Treba ga uzgojit, osušit i donijeti ovdje“, kaže gospodin Ratković, koji ima i svojevrsnu jarčevinu bez kosti koja je 55 KM, a zatim objašnjava:
„Kupci su ciljani, dakle, ljudi koji su došli baš to meso kupiti, nije prodaja velika, ali moraš to imati uz drugu robu, jer oni koji kupuju jarčevinu su zahvalni kupci, uzmu i druge robe.“ Drugom riječima kazano to su kupci dubljeg džepa ili ljubitelji baš tog mesa, kojima cijena nije toliko bitna koliko je gušt.
Piše: D. Musa

Hercegovački portal

Objava Čapljina: Na veletržnici kilogram čvaraka koliko i pršuta pojavila se prvi puta na Hercegovački portal.


[adrotate banner="8"]
WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com