Bh. dijaspora iz godine u godinu sve je brojnija. Zbog nemara države mladi odlaze, stariji ostaju, a djece je sve manje. Za odlazak iz BiH zainteresirano je čak 51,3 posto mladih. Najčešći razlozi njihova pomišljanja na napuštanje zemlje socijalnog su karaktera. Nemogućnost pronalaska posla, potplaćenost ili nemogućnost ostvarenja u struci najčešći su razlozi zbog kojih je veliki broj mladih posljednjih godina kupio kartu u jednom smjeru. Onima koji su ostali motiv za odlazak je isti.
“Iz ruke u ruku”
Dijaspora od gladi spašava brojne obitelji u BiH. Oko deset posto ukupnog novca koji trošimo u BiH nismo zaradili, već su nam to poslali naši ljudi iz inozemstva. Ukupni tekući transfer u 2021. iznosio je nešto više od četiri milijarde maraka, potvrđeno je iz Centralne banke BiH. Godinu prije taj iznos bio je veći od tri milijarde maraka. Razlozi povećanja doznaka iz inozemstva, odnosno privatnih novčanih transakcija, leže u boljem imovinskom stanju građana koji su odranije u dijaspori te sve većem broju migranata iz BiH u inozemstvu koji počinju dostavljati novac u zemlju, naveli su prošle godine iz Centralne banke BiH.
Prema službenim podacima, u prvih devet mjeseci 2022. dijaspora je u BiH poslala 2,61 milijardu maraka. Inače, dijaspora je u 24 godina, od 1998. do kraja 2021., službenim kanalima poslala u BiH više od 60 milijardi maraka. Međutim, procjenjuje se da je iznos novčanih doznaka iz dijaspore od rata naovamo iznosio najmanje 100 milijardi maraka, a najvjerojatnije i dvostruko više od službene statistike, i to putem “neformalnih” novčanih transfera ili “iz ruke u ruku”, koji nisu registrirani u platnom prometu i služe uglavnom za plaćanje računa, kupnju hrane i ostale troškove kućanstva, dok se rijetko koriste za ulaganja u biznis. U službene brojeve nisu uključena ni sredstva koja dijaspora u ljetnim danima potroši tijekom boravka u BiH. Kada je riječ o značaju iseljeništva za ekonomsku situaciju u BiH, ekonomisti su složni kako njegove doznake imaju izniman utjecaj na novčane tokove, a uz izravne novčane doznake, iseljeništvo sudjeluje u domaćim ekonomskim kretanjima i kroz potrošnju tijekom boravka u domovini, ali i trgovinu te kupnju nekretnina.
Nije neuobičajeno s vremena na vrijeme čuti vijest kako su u BiH stigle milijarde maraka doznaka iz inozemstva. Vlast se obično hvali tim brojevima kroz koje se želi pokazati koliko je zapravo jaka bh. dijaspora i kako na taj način “ulaže” novac u državu. No, koliko god se doznake željele prikazati kao nešto pozitivno, one su porazna činjenica koja upućuje na druge negativne fenomene, izražene posebno posljednjih godina, a to su iseljavanje te nizak standard bh. građana koji su ovisni o novcu koji im šalje rodbina kako bi preživjeli. Student iz Mostara kaže da mu stric iz Njemačke šalje redovitu mjesečnu “tranšu” od koje financira studij. – Gotovo nikad taj novac ne stiže preko banke. Uglavnom ga stric donese ili pošalje po prijatelju ili vozaču autobusa. Da nema tih prihoda, davno bih napustio fakultet jer me roditelji ne mogu financirati. Njihove plaće nisu nam dovoljne ni za osnovne potrebe – kaže mladić.
Spas ekonomiji
Dijaspora doslovno spašava ekonomiju BiH. Analitičari tvrde da doznake dijaspore “popravljaju socijalnu sliku” i doprinose očuvanju stabilnosti domaće ekonomije. Unatoč procjenama da će doznake iz inozemstva s godinama padati, izgleda da za sada to nije slučaj. Ipak, sudeći po službenim podacima, dijaspora i dalje na životu drži građane BiH. Prema anketi o potrošnji kućanstava iz 2015., sredstva iz inozemstva, prema osobnim izjavama, prima svako dvadeseto kućanstvo u BiH. Ne treba zaboraviti na još jedan problem koji nas čeka u skoroj budućnosti, a to je da se krug onih kojima se u BiH pomaže sužava, kompletne obitelji posljednjih godina odlaze iz zemlje, najmlađi se sve više osjećaju kao Austrijanci, Nijemci, Šveđani, a manje kao Bosanci i Hercegovci, a značajan dio ljudi koji prima pomoć u BiH umire.
