Djeca u BiH ne znaju svoja prava, prijavila bi roditeljima da su ugrožena, tek onda policiji

Djeca iz BiH poznaju mali broj dječjih prava, u prosjeku tek tri, polovina njih u dobi od 10 do 17 godina čula je za Konvenciju o pravima djeteta, a tek svako treće dijete u BiH zna čemu ona služi, pokazalo je istraživanje provedeno u sklopu projekta “Pravda za svako dijete” u organizaciji UNICEF-a. Alarmantno je i da prava koja djeca navode da znaju ne poznaju dovoljno dobro, piše Večernji list BiH.

 

Fokus-skupine

 

Uglavnom ih svode na osnove (pravo na obrazovanje podrazumijeva da djeca idu u školu, pravo na zdravstvenu zaštitu da mogu otići liječniku i sl.), dok s potpunim značenjem, tj. sveobuhvatnošću prava nisu upoznata.

– Jedino dječje pravo koje je spontano (bez ponuđenih odgovora) navela većina djece koja su sudjelovala u ovom istraživanju (80%) je pravo na obrazovanje – stoji u rezultatima istraživanja. Pravo na igru navela je polovina djece (51%), pravo na zdravstvenu zaštitu tek nešto više od trećine (38%), dok se prava na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti “sjetilo” nešto više od četvrtine njih (28%).

 

– Fokus-skupine pokazale su da djeca s poteškoćama u razvoju ne poznaju dovoljno tu temu i da se, za razliku od djece iz ostalih socio-demografskih skupina, uključujući i djecu iz romske populacije te onu u institucionalnom smještaju, nisu mogla sjetiti dodatnih dječjih prava ni u međusobnoj raspravi, a isto kao i ostali spontano navode samo mali broj dječjih prava. Međutim, suština Konvencije im je jasna – znaju da imaju pravo na zaštitu, njegu, na život, igru te, uopće, pravo da budu tretirana kao i sva druga djeca – navedeno je u izvješću o rezultatima istraživanja. Istraživanje je pokazalo i da tek 51 posto djece iz BiH zna da neostvarenje svojih prava može prijaviti nadležnim institucijama bez znanja roditelja.

– S ovom mogućnošću češće su upoznata starija nego mlađa djeca (55% naprema 46%) i djeca iz grada češće nego djeca sa sela (55% naprema 48%).

 

Djeca koja su sudjelovala na fokus-skupinama smatrala su da su djeca nedovoljno upoznata s tom mogućnošću i da to dodatno smanjuje njezino korištenje. Djeca su potom upitana znaju li kome treba prijaviti ako smatraju da je ugroženo njihovo ili tuđe pravo na obrazovanje, na zdravstvenu zaštitu, neka od prava na internetu te ako dožive nasilje/svjedoče nasilju u svojoj ili obitelji nekog drugog djeteta.

 

Podaci dobiveni anketom također pokazuju kako su djeca najsklonija tvrditi da su upoznata s načinima postupanja u slučaju obiteljskog nasilja (87%) i nasilja na internetu/online (82%). Znatno manji broj djece ističe da zna kome treba prijaviti ako je ugroženo njihovo ili tuđe pravo na zdravstvenu zaštitu (60%), kao i pravo na obrazovanje (64%) – stoji u izvješću.

 

Djeca su upoznata

 

Nadalje se navodi kako djeca koja su rekla da znaju kome bi trebalo prijaviti ugroženost navedenih prava kao adrese prijave navode roditelje, policiju i centar za socijalni rad.

– Kada je riječ o pravu na obrazovanje te obiteljskom nasilju, škola je također jedan od najčešćih odgovora, a kada je riječ o pravu na zdravstvenu zaštitu, to je zdravstveno osoblje – stoji u izvješću. Također je primjetno da mlađa djeca, za razliku od starije, smatraju da sve vrste kršenja navedenih prava treba prijaviti roditeljima, dok starija u tom slučaju češće navode neku od službenih institucija. Prisutne su i određene spolne i razlike prema tipu naselja u kojem djeca žive. Istraživanje je pokazalo opći trend da dječaci češće od djevojčica smatraju da bi u slučajevima ugroženosti svih navedenih prava trebalo kontaktirati s policijom.•