Dušan Musa pred mostarskom publikom predstavio knjigu o Hercegovačkom ustanku
Knjiga novinara i pisca Dušana Muse pod nazivom “Don Ivan Musić organizira ostanak Hrvata u istočnoj Hercegovini 1875. – 1878. godine” predstavljena je u srijedu navečer u Mostaru u Klubu knjige Ivo Andrić.
U programu su, uz autora, sudjelovali moderator Nino Šarac te mag. povijesti Zvonimir Herceg.
Knjiga iznosi nove detalje o Hercegovačkom ustanu i vođi ustanka, a ujedno je ovo Musina treća knjiga na ovu temu. Autor se već 15 godina bavi tematikom Hercegovačkog ustanka, a ova knjiga je, kako navodi, završna glazura ove problematike.
– Ja sam počeo s ovom temom kada ustvari ni sam nisam znao što je ustvari Hercegovački ustanak, što je on značio za ove krajeve, za naše ljude, za povijest Hrvata i za povijest cijelog ovog jugoistoka Europe, pa čak i dijelova Azije. Kada sam ušao u problematiku ta situacija me zaintrigirala da nastavim dalje – rekao je autor Musa.
Najprije je objavljivao članke u novinama iz kojih je nastala njegova prva knjiga o Hercegovačkom ustanku.
– Tek tada se otvorila ta tema i počeo sam onda pisati drugu knjigu koja je imala naslov ‘Hercegovački ustanak’. Problem je bio u tome kako ljudima reći što je Hercegovački ustanak ako ne znaju što je bilo prije toga. Potom se otvorila i nova priča. Tko je financirao te ljude, tko je pokrenuo, tko je bio ideolog, tko je pomagao – pojasnio je autor.
Musa kaže kako su “iza ustanka, uz naše seljake, stajali Dubrovčani, u prvom redu dubrovačko plemstvo, koje nije podnosilo austrougarsku vlast koja je pogazila ostavštine Dubrovačke Republike”.
Promotor knjige Zvonimir Herceg dodao je kako je ova tema važna jer nije bitna samo Hercegovini, nego je riječ o temi koja nadilazi lokalne okvire.
– Iz tog ustanka izašli su ustanak u Bosni, u Bugarskoj, pa kasnije ratovi Srbije i Crne Gore s Osmanskim Carstvom, kasnije i Rusije s Osmanskim Carstvom. Na kraju su imali Berlinski kongres koji je promijenio cjelokupnu političku konstelaciju tadašnje Europe. Utjecao je na Rusiju, Austro-Ugarsku i Englesku, a sve je počelo ustankom katolika u selu Dračevo kod Gabele – naglasio je Herceg.
Smatra kako tema ima globalni okvir, a navodi i to da se autor kroz knjigu bori s brojnim mitovima ustaljenim već desetljećima, pa i stoljećima.
– Prema tim mitovima katolici su u ustanku marginalni, a Ivan Musić nije imao bitnu ulogu, a ako i jeste onda je radio protiv ustanka za interese nekih drugih. Musa detaljno pokazuje gdje su oni pogriješili, što su to i zbog čega krivo interpretirali – zaključio je Herceg.
Dušan Musa član je Društva pisaca Bosne i Hercegovine, Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne, te Društva novinara BiH, a navedena knjiga mu je deveto samostalno djelo.
Dosad je objavio zbirke pjesama “Muka moga puka” (1998), “Negdje između” (1999), “Hercegovina – život i obećanja” (2010), dvije zbirke proze – “Priče o malim stvarima” (2002), “Ljudi i prikaze” (2013), roman “Snovi i tama” (2011). Autor je dva historiografska rada “Zapisi o Hercegovačkom ustanku” (2015), te “Hercegovački ustanak” (2018), uredio je zbornik “Uloga Hrvata u Hercegovačkom ustanku” (2009).
Fena
[adrotate banner="8"]