Jug Hercegovine mogao bi biti europsko prometno čvorište
Jug i jugoistok Hercegovine u bliskoj bi budućnosti mogli postati sjecište nekih od najdužih, a u strateškom pogledu najvažnijih europskih prometnih pravaca.
Osim koridora Vc, koji se pruža u smjeru jug – sjever, projekt Jadransko-jonske autoceste koji bi išao smjerom Čapljina – Neum – Ravno – Trebinje imao bi nemjerljivo ekonomsko značenje ne samo za ove lokalne samouprave već i za Bosnu i Hercegovinu u cjelini, piše Večernji list BiH.
Najave i potezi
Unatoč svojevrsnom zatišju od više od godinu dana, zemlje susjedstva već su napravile određene korake u smjeru realizacije projekta. Crna Gora je, primjerice, izradila studiju opravdanosti.
Republika Hrvatska pak fokus ima na Pelješkom mostu i spojnim cestama te u ovom trenutku ne razmišlja previše o konkretizaciji projekta Jadransko-jonske autoceste, no u listopadu prošle godine u Dubrovniku je predstavljena studija izvedivosti nastavka autoceste od čvora Metković do čvora Osojnik u Dubrovniku, i to u okviru razgovora koje je održao ministar mora, prometa i infrastrukture RH Oleg Butković sa županom Nikolom Dobroslavićem.
Butković je i nedavno za Novi list potvrdio kako Hrvatska od nastavka izgradnje autoceste na Jadransko-jonskom koridoru definitivno nije odustala. No, kuda će ići trasa te prometnice, mnogo je složenije pitanje.
BiH lobira da ona svojim značajnim dijelom prolazi upravo kroz Hercegovinu, a radilo bi se o nešto više od 100 kilometara. Prošle godine ministar prometa i veza Bosne i Hercegovine Vojin Mitrović sastao se s ravnateljem Instituta za građevinarstvo IG d. o. o. Banja Luka Nebojšom Kneževićem i njegovim suradnicima upravo o temi Jadransko-jonske autoceste.
Krajem 2019. godine održana je prezentacija projekta “Izrada plansko-studijske dokumentacije za Jadransko-jonsku autocestu na dijelu kroz Bosnu i Hercegovinu (Počitelj – Neum – Trebinje – granica s Crnom Gorom)” s vizualizacijom idejnog rješenja trase. Na ovom događaju u organizaciji Ministarstva prometa i veza javnosti je predstavljeno pet verzija trase autoceste, a kako je naglasio tadašnji zamjenik ministra prometa i veza BiH Saša Dalipagić, želja je da Jadransko-jonska autocesta prolazi kroz BiH i da dužina trase autoceste bude oko 110 kilometara te da se kreće od Počitelja, gdje bi bilo čvorište s koridorom Vc, pa preko dijelova općina Čapljina, Stolac, Neum, Ravno, Ljubinje, Popova polja do Trebinja i spojne točke s Crnom Gorom na području Aranđeleova/Nuda.
– Prolazak ove autoceste kroz dijelove navedenih općina znatno bi utjecao na gospodarski razvoj toga dijela BiH te povezanost regije i cijele Bosne i Hercegovine sa zapadnom i jugoistočnom Europom i Azijom – naveo je tada Dalipagić.
Gospodarski značaj
Naime, Jadransko-jonska autocesta dio je istoimenog koridora dužine oko 1110 kilometara koji prolazi kroz sedam zemalja: počinje od Trsta u Italiji, prolazi kroz Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Albaniju i završava u luci Igumenica u Grčkoj. Sama autocesta, ako se usvoji plan da prolazi jugoistokom Hercegovine, imat će veliki značaj za daljnju gospodarsku revitalizaciju toga dijela BiH, a posebice u svjetlu činjenice da je ekonomski razvoj uvjetovan brzom i učinkovitom prometnom povezanošću.
Ravno, primjerice, ima velike potencijale za razvoj poljoprivrede, odnosno tradicionalnih mediteranskih kultura, a jednom ovakvom prometnicom koja bi ga spojila s dolinom Neretve dobilo bi na značaju.
Isto vrijedi i za Neum koji ima i značajne turističke potencijale, dok bi Čapljina na ovaj način dobila još jedan prometni pravac koji bi joj jamčio daljnje unaprjeđenje poduzetničkih kapaciteta. Na prostoru Čapljine tako bi postojalo prometno čvorište s dvjema autocestama od europskog značaja, a što će imati, procjena je, dugoročan značaj za BiH u cjelini.
[adrotate banner="8"]