Međutim, potrebno se izboriti s bolestima koje napadaju plod i u nekim ga predjelima potpuno iskorjenjuju. Bolesti koje napadaju masline su paunovo oko, rak masline, olovna bolest i traheoverticilioza. – Paunovo oko je ekonomski najštetnija bolest. Sorta oblica najmanje je otporna na paunovo oko. Što je više kiše, više je i paunova oka. Optimalna temperatura je od 10 do 20 stupnjeva i prekomjerna gnojidba dušikom pomaže u napredovanju bolesti. Poželjan razmak sadnje je od 6 do 8, a mnogi bi 3 metra razmaka. Što je veći razmak, manji su izgledi za napad štetočina – kazao je, među ostalim, Grubišić. Rak masline dolazi s uvoznim sadnim materijalom.
– U tome je do sada došlo mnogo tih zaraženih maslina. Spomenimo jednu destinaciju u Hercegovini gdje imate masline koje su pilane s Pelješca i donesene ovdje zdrave, a do njih je uvoz iz Italije koji je trebalo pilati. Sada su se oporavile, ali pitanje je hoće li se rak vratiti. On se može liječiti i maslina ostaje od 10 do 15 godina u životu, ali također se mora paziti da se bolest ne bi prenijela na zdrava stabla. Čistite rak otopinom bakra, on to može prilično dobro riješiti – kazao je stručnjak. Govorio je i o olovnoj bolesti koja napada uglavnom talijanske sorte. Može se riješiti zaštitom s plavim tretiranjem, također u proljetno vrijeme i poslije berbe maslina.
– U posljednjim godinama ova bolest postaje sve značajnija. Kod jače zaraze slijedi jako opadanje lišća i posljedično manja rodnost u sljedećim godinama – istaknuo je, među ostalim. Najznačajniji štetnici su maslinina muha, maslinin moljac, jasminov moljac i grbava štitasta uš te maslinin svrdlaš. Što se maslinine muhe tiče, najozbiljnije štete može načiniti njezin treći let od 15. do 20. rujna. Kada je maslinin moljac u pitanju, najopasnija je njegova treća generacija, kada je plod veličine 5 milimetara. Larva se ubacuje bušenjem u plod u blizini peteljke i hrani se pulpom ploda te ulazi u košticu dok je još mekana te napadnuti plodovi opadaju. Dobra je vijest da za sve te bolesti postoje i rješenja, odnosno preparati kojima se maslina može zaštititi, međutim, činjenica je da s klimatskim promjenama i svim katastrofama koje se događaju u svijetu i bolesti postaju sve naprednije te ne napadaju samo ljudski organizam nego i hranu od koje živimo. Ono što je vidljivo je da je maslinarstvo u ekspanziji i zato su potrebna stručna predavanja kako bi se moglo nastaviti razvijati i kako bi se bolesti i nametnike koje je dipl. ing. Grubišić spominjao svelo na minimum. Upravo Grude u posljednje vrijeme nastoje prednjačiti u ovakvim projektima, pa je prošlog ljeta organiziran i prvi Dan masline “Istra u Hercegovini”. Grudski načelnik Ljubo Grizelj ističe kako su masline do prije nekoliko godina služile da se može odrezati grančica za cvjetnu nedjelju, a danas maslinovo ulje s ovog područja već hrani stanovništvo.
Sličnosti Istre i Hercegovine
– Nikad se ne zna kad će nam ono što naučimo donijeti dobro, zato je dobro da pospješujemo znanje o ovim kulturama i da to prenesemo onima nakon nas. Vidjeli smo 2020. kako je bilo kad se globalni lanci opskrbe zatvore, zato vi koji znate raditi, nastavite raditi i prenosite to umijeće onima koji dolaze. Uvijek je dobro kada ljudi pričaju o ovakvim temama, kada je hrana nakon dugo, dugo vremena došla na dnevni red kao jedna od glavnih tema te svaka lokalna zajednica mora proizvoditi hranu za svoje potrebe, koliko je moguće, i mi možemo napraviti iskorak u tom smjeru – riječi su prvog čovjeka općine Grude. Znanstvenik, poduzetnik, političar… Damir Vanđelić kazao je na prošlogodišnjem skupu da su teren u Istri i teren u nizinama Hercegovine jako slični. Maslini kamen i mnogo zemlje ne smetaju, naprotiv, a dobra stvar za Hercegovinu je i da je manje nametnika pa se u budućnosti može napraviti važan korak naprijed. Hercegovina kao maslinarska regija, zvuči sve bolje i realnije.
Večernji list
