Nutricionistica otkrila: Kako izabrati najzdraviji kruh?
Sve je više istraživanja koja pokazuju negativne utjecaje ultraprerađene hrane na zdravlje. Unatoč tome, ultraprerađena hrana često je dio naše prehrane.
Neki od tih proizvoda uključuju hrenovke, bombone jarkih boja i slično, no znate li da je i kruh jedna od njih? Ultraprerađena hrana je ona koja sadrži dodatne sastojke poput umjetnih boja i okusa, konzervansa i drugih sastojaka za očuvanje njihove teksture.
Osnovni sastojci u kruhu su brašno, sol, šećer, kvasac i voda, no dr. Giles Yeo, istraživač ultra-prerađene hrane i profesor molekularne neuroendokrinologije na Sveučilištu Cambridge, navodi da dodavanje određenih vrsta aditiva kruh postaje ultra-prerađena namirnica, prenosi N1.
“Ti aditivi mogu uključivati visokofruktozni kukuruzni sirup, emulgatore, stabilizatore i konzervanse”, rekao je za Health epidemiolog Lu Wang.
Oni su tu da poboljšaju okus i teksturu, a zahvaljujući njima, kruh može stajati na policama i po nekoliko dana, a da ne postane ustajao ili pokvaren.
Kako prepoznati je li kruh ultra- prerađen?
Nutricionistica Samantha Snashall za Health navodi da je najlakši način da prepoznate je li kruh ultra-prerađen jest čitanje popisa sastojaka. “Što je popsi dulje i što vam se riječ čini više stranom, to su veće šanse da je kruh ultra-prerađen.”
Nutricionistica Morgan Dickison navodi da pekarski kruh najčešće ne spada u tu kategoriju. “Ako kruh koji ste kupili jutros postane ustajao do večere, vrlo je vjerojatno da nije ultra-prerađen.”
Vrste žitarica
Treba imati na umu i da postoji razne vrste žitarica od kojih se kruh radi.
Cjelovite žitarice sadrže sve dijelove cijelog sjemena biljke ili jezgre u prirodnom obliku. Zbog toga sadrže više vlakana, vitamina i minerala od rafiniranih žitarica, poput bijelog brašna, iz kojih su neki dijelovi uklonjeni.
Wang stoga preporučuje da uzimate kruh koji je napravljen od jedne ili više cjelovitih žitarica koje su na vrhu popisa sastojaka. Možda će biti navedeno brašno od cjelovitog zrna, zob ili cjelovitu pšenicu.
Shashall također naglašava da se ne treba uvijek u potpunosti oslanjati na ono što je navedeno na pakiranju. “Samo zato što piše ‘pšenica’ ili ‘cjelovita pšenica’, ne mora značiti da je to zaista tako.”
Kad birate između cjelovitog pšeničnog, ultra-prerađenog kruha i manje prerađenog bijelog kruha, Yeo preporučuje da razmislite o svojim ciljevima. Ako, primjerice, pokušavate održati stabilnu razinu šećera u krvi, pšenični kruh bi mogao biti bolja opcija. S druge strane, iz bijelog kruha se izvlači više vlakana pa može utjecati na razinu glukoze.
No, ako kruh od cjelovitog zrna pšenice sadrži puno šećera, poput kruha od cjelovitog zrna pšenice s medom, to bi također trebalo uzeti u obzir, navodi Snashall.
Dickinson navodi da možda nije uvijek moguće ili čak poželjno izbjegavati ultraprerađeni kruh – i to nije nešto oko čega treba biti previše zabrinut. “Ultraprerađena hrana jako je rasprostranjena u našem prehrambenom sustavu.”
[adrotate banner="8"]