Pomama za sadnjom rajčice i u najmanjim vrtovima
Promjenjivo vrijeme i za svibanj neuobičajena količina oborina još jednom su potvrdili da je poljoprivreda – tvornica pod otvorenim nebom.
Što i koliko naručiti
Upravo je zbog toga nejasno u kakvu će stanju povrtlarske kulture dočekati punu sezonu. Što su i koliko tražili i sadili domaći povrtlari, bilo je pitanje za agronoma Ivicu Borovca, voditelja Službe prodaje čapljinske tvrtke “Adria Hishtil” iz Gabele, vodećeg proizvođača presadnica povrća u regiji. – Sezona je pri kraju, zadovoljni smo, sve je manje-više prošlo dobro. Svi kupci, a ne samo domaći, bili su u nedoumici – poskupljenjem energenata, repromaterijala i svih drugih troškova proizvodnje, a i, najvažnije, ljudskog rada, pa su ljudi u ranoj fazi u studenome i prosincu dvojili što i koliko naručiti i treba li uopće naručiti. No, kako smo ulazili u proljeće, cijene energenata su se malo stabilizirale, tako se javio motiv da sade. Mnogo ljudi tražilo je presadnice iz viškova, a s druge strane, bila je jedna otegotna okolnost – nepredvidivo vrijeme. U ožujku smo imali lijepe, sunčane dane i za plasteničku i vanjsku sadnju, da bi se sve vratilo u travnju kada se očekivalo da bude lijepo. Nažalost, bilo je mnogo kiše i hladnih noći. No, sačuvali smo sadnice dok se vrijeme ne stabilizira – kaže Borovac te dodaje kako ih je malo iznenadila paprika, koja je bila dominantnija ove godine, što nisu očekivali. – Krastavca je nešto manje, a očekivali smo više, to su neka odstupanja u odnosu na prošlu godinu kada je krastavac imao dobru cijenu, a paprika lošiju, pa je nekoliko godina zaredom bila u opadanju, a krastavac u porastu. Rajčica je najdominantnija, kao i posljednjih nekoliko godina, paprika se popela na drugo mjesto, a krastavac na treće. Lubenica je lider u proljetnom sektoru, tako da se potražnja za njom globalno povećala. Lubenica i rajčica općenito su rasle na svim tržištima – ističe Borovac te dodaje kako je većina prešla na kalemljene sadnice rajčice koje su otpornije na bolesti, daju veći prinos, kvalitetnije su… – Javile su se i neke nove stvari, tj. određeni kupci, poljoprivredne ljekarne i agrošopovi, koji su bili zainteresirani to iskušati. Uspjeli su animirati hobi-proizvođače. Glas o kalemljenoj rajčici pročuo se i došao i do ljudi koji imaju male vrtove.
Specifični kupci
Mogu reći da je zaživjela u punom sjaju. Naravno, ima i proizvođača koji imaju specifične kupce, hibride, neki rade sami sebi domaće sorte koji još uvijek mogu naći svoje mjesto u trgovinama, kod kupaca koji imaju štandove… Mislim da je ozbiljna proizvodnja nezamisliva bez kalem-rajčice zaključuje Borovac.
Autor: Dušan Musa, Večernji list
[adrotate banner="8"]