Popularna trešnja zadnjih godina ovih dana se voćarima obila o glavu
Da je nezahvalno biti prorok u domaćoj poljoprivredi pokazuje slučaj trešanja. To je kultura koja je obećavala kako u Hercegovini, tako i u Bosni. Tražene su bile sadnice trešanja čiji su proizvođači zadovoljno trljali ruke. Svjedok tomu je Slavko Korda direktor tvrtke „Dominant“ iz Gabela Polja, velikog proizvođača sadnica voća i vinove loze koji je pri kraju sezone prodaje sadnog materijala konstatirao:
„Trešnja se pokazala kao nešto što je izazov s obzirom na europsku tražnju za tim plodovima. Mislim daje prednost BiH koliko, toliko, da još uvijek ima ruka za berbu, što Europi fali, pa će i nama u skoro vrijeme, to biti jedan problema. Bit će problema s radnom snagom i u Hercegovini“.
Prodaja tresanja u grozdovima uz put Capljina – Stolac
Ponukani tražnjom za trešnjama zadnjih godina, ljudi su masovni kupovali sadni materijal podizali nasade, hladan tuš uslijedio je ovih dana.
„Neko uzme pet, šest „holandeza’ (gajbi op.a.) neko dvije, tri i to ti je sve. Cijena, evo tu do mene momak jedan, maločas ih je dao za pola marke, dogonio dva dana, nije prodao, pa dao samo da ih se riješi. Poneki kažu, da trešnja u Bosni ide dobro, jagoda posebno, ovdje da može džabe bi ti je uzeo ili neće nikako. Što kupi to je ovdje okolica, ovi piljari, uzmu dvije, tri gajbe. Meni je ovo treći put, dva puta sam prodao, ali sada nitko ni da upita. Nema prodaje ko što je bilo nazad pet godina, što se to događa s trešnjom, ja ne znam“, požalio se proizvođač Hakija iz Aladinića u stolačkoj općini.
„Ja sam ovdje od otvaranja veletržnice od kada se otvorila, ovakvu situaciju ne pamtim. Znalo se dogoditi jedan kraći period, da što mi kažemo ‘zagusti’, da bude veća količina u ponudi, nešto je dolazilo i sa strane, pa bi se tada oborile cijene, ali nikada ovako. Sramotno je da dođete i vidite, od pola veletržnice pa gornja strana prema ulazu, zna biti sve auto do auta trešnja, trešnja, trešnja…, a cijena joj se kreće od pola marke do marku. Čak ima pojedinih ljudi kažu – evo ti je, vrati mi ambalažu da imam u što drugu brat, jer je prisiljen brati i drugu, ne može je ostaviti na stablu, zbog iduće godine“, ističe Grgo Matić iz Višića.
Sto bi tek bilo da ne bi kasnog mraza
Voćari i prodavači na veletržnicu nemaju preciznog objašnjenja, mada se ono nazire iz sljedećih riječi Grge Matića:
„Šta bi se tek desilo da je sva trešnja rodila, jedan dio je uhvatio mraz, pa s pojedinih područja dolazi manja količina. Međutim, ima područja gdje nije bilo štete. Mi sada postavljamo pitanje – što se ovo desilo i od kuda ovolika trešnja? Ljudi su sadili, ljudi su bez posla, traže izlaz. Često čujem, posadit ću voćnjak, posadit ću vinograd, tu je manje posla, ne moram biti svaki dan… Nije to to, svakoj biljci vi morate reći dobro jutro, dobar dan, dobra večer, o ma kojoj kulturi se radilo, jer dosta se njih zavarava i onda dođe do zakrčenja.. Prije trešnje se to dogodilo s jagodom, nasađeno je u zadnjih par godina toliko jagode na hercegovačkom području da postaje muka prodati, isto ko što su počeli sa smiljem, daj Bože vidjet ćemo, što će se dogoditi sa smiljem, ali miriše na ovakvu situaciju“, kaže Matić.
Uglavnom, trešnje se ovih dana na veletržnici u Tasovčićima, prodaju u bescjenje, a što bi bilo da nije bilo kasnog mraza, ne treba posebice ni govoriti.
[adrotate banner="8"]