Porezna uprava će u realnom vremenu znati za svaki izdani račun
Usvajanjem nacrta Zakona o fiskalizaciji transakcija u Federaciji BiH napravljen je prvi korak u smislu sveobuhvatne reforme koja će omogućiti bolju naplatu javnih prihoda, ali i suzbijanje neformalnog tržišta, kao i smanjenje nelojalne konkurencije, pri čemu je ključni segment predloženih rješenja uvođenje novih tehnologija koje bi omogućile praćenje podataka u realnom vremenu za razliku od sadašnjeg rješenja u kojemu se fiskalni računi prijavljuju i evidentiraju na kraju radnog vremena.
Cilj novog zakona
Predlagači zakona ističu kako je glavni cilj nadzora nad transakcijama uspostavljanje više razine fiskalne stabilnosti u javnim financijama, ali i mjera povećanja učinkovitosti u naplati poreza, izravnih i neizravnih. Porezna uprava bi imala na raspolaganju točne podatke u realnom vremenu, koji će služiti za bolje planiranje, upravljanje, evaluaciju i proces donošenja odluka u cilju dobre porezne discipline u zemlji.
U svrhu ispunjenja zadanih ciljeva proširen je obuhvat obveznika fiskalizacije, odnosno uključuje sve osobe koje imaju obvezu izdati račun ili fakturu za izvršenu aktivnost, što ujedno podupire obuhvat transakcija koje su predmet izvještavanja. Obveznici fiskalizacije će, u skladu s novim rješenjem, imati pravo izbora između hardverskih ili softverskih rješenja za provođenje postupka fiskalizacije računa. Uz to, kako bi se za obveznike fiskalizacije sa smanjenim obujmom obavljanja djelatnosti pojednostavio postupak fiskalizacije, uvodi se mogućnost korištenja dijela Centralne platforme fiskalizacije (CPF) kojom upravlja Porezna uprava, koja ima funkciju fiskalne blagajne. Stvara se, istaknuto je u obrazloženju novih rješenja, registar subjekata koji izdaju račun, kontrolira njihov sadržaj i prate se svi izdani računi tijekom transakcije (neovisno o tome plaćaju li se odmah, u gotovini ili poslije bez gotovine), kao i praćenje izdanih faktura plaćenih bezgotovinski u realnom vremenu.
Novi zakon predviđa obvezu primjene elektroničkih faktura i evidentiranja bezgotovinskog plaćanja tih računa kao novu, do sada nereguliranu oblast. E-fakturiranje je elektronička razmjena dokumenta fakture između dobavljača i kupca. E-faktura je račun koji je izdan, proslijeđen i primljen u formatu strukturiranih podataka koji omogućava njegovu automatsku elektroničku obradu.
Inače, Italija je jedina država u EU koja je uvela e-fakturiranje i digitalno izvještavanje koje je rezultiralo godišnjim povećanjem iznosa poreza od oko 6 milijuna eura, dok su ostale države Europske unije svoje rokove uvođenja postavile do 2028. godine. S druge strane, svi računi u papirnatoj formi ili u elektroničkom formatu koji nisu u skladu sa zahtjevima koji se odnose na e-fakturu smatraju se fiskalnim računima. Predviđeno je pak i samofakturiranje u slučajevima kada prodavač nije u sustavu fiskalizacije.
Nove tehnologije
U kontekstu novih tehnologija Elektronički fiskalni sustav (EFS) uključuje fiskalnu opremu kao što su blagajna ili pisač, ali i Elektronički sustav evidentiranja transakcija (ESET), što je zapravo softverska izvedba fiskalnog sustava ili integrirani računalni sustav ili cloud aplikacija. Drugi važan segment je Centralna platforma za fiskalizaciju (CPF) koja omogućava sastavljanje računa, provođenje postupka fiskalizacije, izdavanje računa, slanje ili zaprimanje računa, pregled svih fiskaliziranih računa od korisnika, u kojima se pojavljuje kao kupac ili prodavač, razmjenu podataka s bankama, dostavljanje ili pregled svih evidentiranih plaćanja putem osobnog naloga i druge funkcionalnosti.
Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević nedavno je napomenuo da će provedba ovog zakona omogućiti elektroničko evidentiranje podataka, što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju. Dodao je da će ovom platformom upravljati Porezna uprava FBiH, koja je posrednik svih podataka koji dolaze iz elektroničkih fiskalnih sustava, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.
[adrotate banner="8"]