Sustavi za rano upozorenje od potresa korisni su u operacijskim dvoranama, zaustavljanju vlakova…

Razoran potres magnitude 5,7 po Richteru u petak navečer iza 23 sata zatresao je BiH. Epicentar je bio u Hercegovini na dubini od 10 kilometara, 15 km od Stoca, a podrhtavanje je navodno trajalo oko 30 sekundi. Podrhtavanja tla nastavila su se i u idućim danima.

Brojni bh. građani nekoliko sekundi prije potresa dobili su upozorenje od Googleovog servisa da će se u skorije vrijeme dogoditi potres.

No, je li uopće moguće predvidjeti kada i gdje će se dogoditi potres, kako funkcionira Googleov sustav za rano upozorenje te koje su prednosti takvog sustava, u razgovoru za Večernji list govorio je Dario Jozinović, doktor geofizike, stručnjak za seizmologiju, koji je trenutačno zaposlen u švicarskoj Seizmološkoj službi pri ETH Zürich kao postdoktorand o temi sustava za rano upozorenje od potresa.

 

Večernji list: Može li se predvidjeti kada i gdje će se dogoditi potres?

 

– Potresi se ne mogu predvidjeti u smislu predviđanja vremena, lokacije i jačine potresa. Možemo procijeniti gdje se mogu dogoditi potresi određene magnitude, no ne možemo predvidjeti kada će se oni dogoditi.

 

Večernji list: Na koji način biste najjednostavnije objasnili što su sustavi za rano upozorenje od potresa – poput Googleovog? Mogu li uopće takvi sustavi predvidjeti potres?

 

– Sustavi za rano upozorenje ne predviđaju potrese. Ti sustavi nam daju informacije o potresu i predviđaju trešnju nakon što je potres već započeo. Oni se temelje na procjeni lokacije i jačine potresa u što kraćem roku nakon početka potresa, koje se zatim šalju zainteresiranim korisnicima. Informacija danas može putovati puno brže od seizmičkih valova, koji putuju u prosjeku oko 6 km/s (najbrži) ili oko 3 km/s (oni koji uzrokuju najsnažniju trešnju i najviše štete). To znači da možemo poslati upozorenja (predviđanja) korisnicima koji se nalaze dalje od epicentra potresa jer će im informacija koju pošaljemo stići prije seizmičkih valova koji uzrokuju gibanje tla. Što se korisnik nalazi dalje od epicentra potresa, to će više vremena upozorenja imati. S druge strane, točnost procjene lokacije i magnitude potresa obično je povezana s količinom podataka koju sustav ima, što znači da često moramo birati između točnosti i vremena upozorenja. Dakle, sumiramo, sustavi za rano upozorenje neće predvidjeti potres, ali mogu predvidjeti trešnju tla (nekoliko sekundi prije) na nekim lokacijama koje nisu u samoj blizini epicentra potresa.

 

Večernji list: Prema Vašem mišljenju, kako radi Googleov servis za rano upozorenje?

 

– Teško je to reći jer Google nije objavio detalje o svom servisu za rano upozorenje. Moja pretpostavka je da se Googleov sustava ponaša slično kao MyShake sustav koji postoji u Kaliforniji i koji je razvijen u proteklih nekoliko godina. Taj sustav koristi akcelerometre koji se danas nalaze u velikom broju mobilnih telefona. Algoritmi umjetne inteligencije, koristeći podatke s akcelerometara mobilnih telefona koji posjeduju MyShake aplikaciju, procjenjuju je li se potres dogodio te njegovu lokaciju i magnitudu. Ta se procjena onda šalje korisnicima koji se nalaze na određenoj udaljenosti od epicentra potresa unutar koje se može očekivati trešnja tla.

 

Večernji list: Kako bi, primjerice, BiH mogla imati sustav za rano upozorenje od potresa?

 

– Klasični sustavi za rano upozorenje zahtijevaju gustu mrežu seizmoloških postaja, što zahtijeva dosta resursa u novčanom i ljudskom smislu kako za nabavu i postavljanje tako i za održavanje. Stoga ovi sustavi postoje uglavnom u zemljama koje posjeduju dovoljne količine sredstava za nabavu i održavanje velikog broja seizmoloških postaja.

 

Večernji list: Što je sa zemljama koje nisu bogate?

 

– Mobilini telefoni su u velikom broju prisutni čak i u najsiromašnijim zemljama svijeta te se sustavi za rano upozorenje koji koriste podatke s mobilnih telefona mogu lako uvesti i u zemljama koje nisu bogate. S druge strane, senzori koji se nalaze u mobilnim telefonima lošije su kvalitete od klasičnih seizmoloških instrumenata, nisu stacionarni i gusto su zbijeni na područjima visoke gustoće naseljenosti. Ovakvi sustavi su tek krenuli s uporabom, i proteći će još nekoliko godina dok ne budemo mogli donijeti zaključak jesu li oni dobro rješenje i mogu li biti dobra zamjena za klasične sustave u zemljama gdje klasični sustavi za rano upozorenje ne postoje.

 

Večernji list: Koje su koristi sustava ranih upozorenja?

 

– Sustavi za rano upozorenje najčešće daju samo nekoliko sekundi upozorenja što običnim korisnicima često nije dovoljno za ikakvo značajnije djelovanje. Međutim, ti sustavi mogu biti puno bolje upotrijebljeni za neke druge svrhe poput: zaustavljanja operacija u bolnicama, zaustavljanja vlakova, zaustavljanja automobila ispred tunela ili mostova, izoliranja ili zaustavljanja industrijskih sustava…

 

Biografija: Dario Jozinović, rođen 1992. u Zenici. Odrastao je u Žepču, gdje je i završio opću gimnaziju u KŠC “Don Bosco”. Diplomirao je geofiziku na Sveučilištu u Zagrebu. Doktorirao je geofiziku 2021. na Sveučilištu Roma Tre i Nacionalnom Institutu za Geofiziku i Vulkanologiju u Rimu na temu “Strojno učenje primijenjeno na brzo predviđanje gibanja tla”. Trenutno je zaposlen u Švicarskoj Seizmološkoj Službi pri ETH Zurich kao Postdoktorand na temu sustava za rano upozorenje od potresa.