Tišinu Karaotoka, ruba Hutovog blata nedaleko od Čapljine, ovih dana remeti samo cvrkut ptica
Tišinu Karaotoka, ruba Hutovog blata nedaleko od Čapljine, ovih dana remeti samo cvrkut ptica. Nema uobičajenih ekskurzija, ni turističkih posjeta, piše Radio Čapljina.
Uz ptice, povremeno mir dva tri kilometra od prometne magistrale M – 17, naruše glasovi radnika zabavljenih čišćenjem šume čempresa.
Da nije prisjećanja na požar od prije mjesec i pol dana, bila bi to prava idila. Sažimajući dojmove proljetnog požara i njegovih posljedica Josip Vekić, voditelj Službe zaštite Parka prirode Hutovo blato, kaže:
„Lokalitet gdje je bio požar relativno brzo se oporavlja, pošto je močvara, nova trska već izbija, a ptice? Kako se godinama kod nas događaju i namjerni, i nenamjerni požari, sigurno su sebi izabrale teritorij gdje ne može doći do požara, gdje je ispod niskog raslinja voda. One već imaju iskustvo i navikle su na te probleme na Hutovom blatu.
-Dakle, i ptice uče u Hutovom blatu?
-Ptice uvijek uče. Ptice uvijek uče, kad su male, kad su u gnijezdu uče raspored zvijezda, pa znaju kad će i kuda u Afriku odletjeti. Isto tako, vjerojatno, znaju u koje vrijeme se događaju požari, pa traže sigurnija područja za razmnožavanje.
Tijekom proteklog razdoblja nije bilo ni posjeta, smanjena je bila prisutnost čovjeka što je djelomično pogodovalo oporavku.
Međutim, hidrološka situacija nije povoljna, nema kiša, pa su neke vrste potražile povoljnija područje za gniježđenje ili su nedostatak vode u ovom dijelu parka, kompenzirale prelaskom na Svitavsko jezero koje zbog hidroelektrane obiluje vodom.
Deset, jedanaest vrsta pataka koje se kod nas gnijezde su upravo na Svitavskom jezeru. Ostali su mali vranci, sve vrste čaplji i manje ptice, koje žive u tršćacima“, kaže ing Vekić, te vraćajući se posljedicama požara koncem druge dekade travnja, nastavlja:
„Krupne životinje su izbjegle vatru, dok se to za dio ptica koje se gnijezde u tršćacima, ne može reći. Dio njih se skrio u nisko raslinje i žbunje, međutim one su se skrile od vatre, ali nisu od visoke temperature koja prati takve eruptivne požare. Na osnovu uvida prilikom ranijih požara uočili smo tu pojavu, poslije požara pronalazili smo uginule jedinke u močvari“.
Josip Vekić inače, inženjer lovstva i zaštite, ističe da je pticama zbog smanjene prisutnosti ljudi, pandemija korona virusa pogodovala.
„Čim nema nekih aktivnosti, čim nema čovjeka, životinje to brzo uoče i priviknu se novim okolnostima.“, zaključuje ing. Vekić, voditelj Službe zaštite PP Hutovo blato.
Na pristaništu s brodicama po razini vode, lako je uočiti da i nije bilo pandemije, teško bi što od foto safarija bilo. Jednostavno, nema vode, barke su skoro nasukane.
[adrotate banner="8"]