Vatrogasci i mostovi potvrdili da su Nerezi arheološki eldorado!
Svojevrsna igra s malim mostovima u Nerezima kod Čapljine u fazi njihovog ponovnog otkrića, je završena. Ako ništa ostaje trag u novinama i na stranicama online medija da su postojali. Podsjećamo, u prvom natpisu u Večernjaku na ovu temu, konstatirali smo dobro poznatu – što nije zapisano kao da nije ni bilo. Ostaje enigma zašto te manje mostove u radu „Stari mostovi u Bosni i Hercegovini“ iz 1969. godine nisu registrirali autori Džemal Čelić i Mehmed Mujezinović koji su opisali osamdesetak metara od njih udaljeni Mustajbegov most, koji su mještani sela južno od Bregave koristeći ga sve do prije pedesetak godina, zvali Kamenim mostom. Po svemu sudeći čine jednu cjelinu.
Arheolozi smatraju da su manji mostovi iz srednjeg vijeka
Arheolozi od struke koje smo kontaktirali, bez obzira što očuvani manji most, odnosno njegov luk, podsjeća na rimsku arhitekturu, su izričiti da to nije ostatak iz rimskih vremena. Drže da je to mogla biti kasnija gradnja u vrijeme srednjovjekovne Bosne i Huma ili vjerojatnije da su izgrađeni kada i Mustajbegov most. U tom slučaju činili su prometnu cjelinu preko tada još neukroćene Bregave. Ovi manji mostovi bili su dugo u funkciji o čemu svjedoči betonska ploča postavljena preko urušene konstrukcije jednog od njih, što će reći da su ta dva manja mosta, a ne nasipa kako bi neki na osnovu slike mogli pomisliti, bili u funkciji baš kao mostovi. Moguće da su nasipom bili povezani s Mustajbegovim mostom i činili jednu cjelinu.
Valja spomenuti da su Nerezi, sada djelomično urbanizirani, bili pravi arheološki eldorado. Vjerojatno naplavine zemlje još uvijek nešto kriju, mada je dosta toga uništeno kao primjerice nekih kilometar i pol zračne linije od mosta udaljena bazilika. Opisujući otkrivenu baziliku Dimitrije Sergejevski na znanstvenom skupu „Dolina rijeke Neretve od prehistorije do ranog srednjeg vijeka“, koji je u organizaciji Hrvatskog arheološkog društva, održan 4. – 7. listopada 1977., u Metkoviću, je naveo:
„Nerezima se zove jedan poveći kompleks njiva u selu Tasovčići na donjoj Neretvi. Jedan mali dio tih njiva uza sami obronak Hotnja nosi karakterističan naziv Crkvina“, a zatim dodao: „Za prvi istraživački pokušaj izabrano je mjesto na Crkvini, sve pokriveno gomilama kamenja i zaraslo u šikaru. Pokus je uspio: naišlo se na sjeverni zid bazilike.“
Tijekom prvog istraživačkog pothvata iskopane su sjeverne prostorije bazilike, a u lipnju 1957. godine bazilika je u cijelosti otkopana. Tada je otkriven dio zida viši od metra, a došlo se i do podatka da su ruševine crkve u kasnijim razdobljima, „iskorištene kao groblje“. Nakon otkopavanja utvrđene su dimenzije bazilike 15,49 x 14,09 metara, s tim da polukružna apsida „istupa vani“…
U prijeratnoj monografiji Čapljine na str. 44., se navodi da je u Nerezima bilo „veliko rimsko naselje iz ranog rimskog, a možda i helenističkog doba, koje leži zatrpano nanosima pijeska između Nereza i Bregave u Tasovčićima i steralo se sve do starog turskog mosta u Klepcima… Tu je otkriven i spomenik što su građani ovog mjesta, rimski kolonisti, podigli u čast Oktavijana Augusta 36. godine stare ere i time uklesali u kamen najstariji natpis na latinskom jeziku u Bosni i Hercegovini.“
Zaboravljene mostiće otkrili vatrogasci
Evo kako je priča počela o manjim mostovima počela. Čapljinski vatrogasci su čisteći gustiš za Camino stazu zapazili neobičnu konstrukciju i o tome obavijestili novinare. (Baš im hvala što cijene našu struku). Novinari su potom zamolili Matu Jurkovića zapovjednika Profesionalne vatrogasne postrojbe Čapljina da se očisti prostor oko mostića kojeg su otkrili vatrogasci, kao i oštećenog mostića kojeg su kasnije otkrili novinari. Nakon Čišćenja Dominik Marijanović voditelj ekipe vatrogasaca je kazao da su ispilali krupna debla kako bi se vidjela konstrukcija, a ostalo panjeve i slično, ne smiju dirati zbog mogućeg urušavanja.
Uglavnom, pošto će preko Mustajbegovog mosta prelaziti Camino staza, znak je već postavljen, manji mostovi će biti vidljivi prolaznicima. Ostalo prepuštamo arheolozima.
Tekst i foto: Dušan Musa
[adrotate banner="8"]