Za koje namjene služi namjenska industrija? Je li pozicija u Autocestama Federacije važnija od gradnje cesta? Kakve konekcije otkriva Južna interkonekcija? Gdje je zapelo s kupovinom Telemacha, a tko uništava Željezaru i Željeznice? Dok državna imovina ujedinjuje najjače stranke vlasti i opozicije, je li Trojkin tronožac izgubio oslonac? O tome je za Federalnu tv govorio premijer FBiH Nermin Nikšić.
Rat na Bliskom istoku izazvao je velike promjene, a utjecaj je zahvatio cijeli svijet. Bosna i Hercegovina je zemlja koju također, naveo je premijer FBiH, nisu mogla zaobići globalna događanja.
“Vlada Federacije je od prvog dana aktivno uključena”, kazao je.
Uradili što mogu?
Premijer je pojasnio kako Vlada ima stalnu komunikaciju s distributerima, kada je riječ o naftnim derivatima, ali da svjetsko tržište diktira cijene i na našem tržištu.
“Ono što je bitno – imamo već i na snazi su mjere koje ograničavaju maržu na veleprodajnu i maloprodajnu cijenu goriva. Naši distributeri uvjeravaju da neće doći do nestašice, pri čemu postoje neke stvari koje možemo mi kao Vlada Federacije uraditi, a neke koje još uvijek ovise i treba da se provedu na drugim nivoima”, kazao je premijer Nikšić.
Vlada Federacije je podržala inicijativu Saše Magazinovića za smanjenjem akciza na gorivo, a druga inicijativa, koja bi trebala ići prema Vijeću ministara, jeste skidanje carina s uvoza nafte i naftnih derivata koji dolaze izvan Europske unije.
“Osigurali bismo tako dodatan lanac opskrbe, naravno ne skidajući embargo s onih zemalja koje se nalaze pod sankcijama Europske unije”, dodao je premijer.
“Ono što mi kao vlada možemo uraditi, uradili smo – u ovom trenutku smo otvorili i dali priliku da u naftnim terminalima u Blažuju svi naši distributeri mogu da skladište svoje gorivo koje nabavljaju. Da stvore određene zalihe, a da za to ne plaćaju cijenu, već da Vlada Federacije, za neku simboličnu cijenu koja bi bila za to iznajmljivanje plaća PDV. Dakle, da ih rasteretimo i u tome, da mogu imati oni koji nemaju dovoljno kapaciteta za skladištenje, da otvorimo te kapacitete”, pojasnio je Nikšić.
Višestruki značaj za BiH
Govoreći o ukidanju carina, premijer je podsjetio na odluku Republike Srbije o zabrani izvoza goriva.
“Ono što se opskrbljuje tržište Republike Srpske, pri čemu nijednog trenutka ne odvajam Federaciju od RS-a, ali ako govorimo o zaštiti nekih drugih država, dakle i oni se opskrbljuju preko Federacije BiH, terminala u Pločama i preko naših distributera. Ne vidim nikakvog razloga da i oni ne otvore prostora za svoje distributere da možemo doći do tog goriva”, zaključio je premijer Nikšić.
Ponovno intenzivirani sastanci i najavljena preskonferencija na temu Južne interkonekcije. Vlada Federacije uputila je izmjene zakona o Južnoj interkonekciji po hitnom postupku u Parlament. U zakon je sada uvrštena i firma – privatna tvrtka, američki investitor.
Premijer je naglasio važnost navedene teme, te pojasnio:
“Smatram da je vrlo važno da, i uz direktno posredovanje veleposlanstva SAD-a, komunikaciju s novom administracijom SAD-a, smo došli do rješenja, gdje su oni iskazali interes da oni to rade, da oni budu ti koji će investirati sredstva za izgradnju Južne interkonekcije. Nije to samo plinovod koji će osigurati plin za Federaciju ili samo za BiH, to će biti i tranzit za ostale zemlje Europe”, naglasio je premijer naglasivši višestruki značaj ovog projekta za našu državu.
Pozdravio Čovićevu najavu
Administrativne prepreke su uklonjene i sve je u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine, dodao je premijer.
“Nije uobičajeno, ali je moguće i ovakvo rješenje. Potrošili smo jedan značajan period vremena da to složimo, da bude pravno prihvatljivo i utemeljeno na zakonima ove zemlje.”
Premijer je spomenuo i važan razgovor s jednim od generala NATO-a iz SAD-a, a koji zapovijeda jedinicama NATO-a za više zemalja, kako kaže premijer, te zaključak koji ističe da “postupkom izgradnje Južne interkonekcije BiH ulazi u sigurnosni kišobran NATO-a”.
“NATO je nešto što nije samo vojna sila i vojna zaštita, to su i ogromna ulaganja i ekonomija. Dobro je imati jednog takvog partnera koji je spreman štititi svoju investiciju”, zaključio je Nikšić.
Dragan Čović je najavio da će u travnju u Dubrovniku biti organizirano potpisivanje Međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, a vezano za projekt Južne interkonekcije. Također, najavio je i moguće prisustvo Marca Rubija, američkog državnog tajnika, na što je premijer Nikšić kazao kako je “vrijeme da se otvori priča oko Međudržavnog sporazuma između BiH i Republike Hrvatske”, te kako bi “bio sretan da to bude u travnju”.
Na pitanje tko će biti operater novog dijela plinovoda, premijer je pojasnio da će to biti navedena tvrtka koja je u zakonu:
“Oni su sad u ovom trenutku ti koji će imati koncesiju, koji će izgraditi kompletnu trasu”.
Pokušaj ucjene?
Predstavnik investitora kompanije Regulus iznio je ozbiljne optužbe na račun Vlade Federacije, a gdje navodi jedva isplaćene plaće u Pretisu, nepotizam, zapošljavanje, zatim pominje i Binas d. d., te ministre Vedrana Lakića i Zukana Heleza, na što je premijer Nikšić rekao:
“Naravno, optužbe su ozbiljne i oni su ispričali sve o onome što oni misle i kako žele. Dakle, vrlo je lako te neke optužbe odbaciti. Samo nisu objasnili optužbe koje su došle od Vlade Ukrajine i ukrajinske obavještajne sigurnosne agencije da su oni uzeli 200 milijuna eura avansa i da nisu isporučili ništa. Oni su u stvari ti koji su pokušali da to riješe s Pretisom, da od Pretisa po povoljnim cijenama uzmu tu svoju obvezu prema Ukrajini i da ostvare ekstra profit. To je kompanija koja, na osnovu tog dopisa, je kod mene uvijek izazivala podozrenje.”
Premijer Nikšić je nadalje kazao kako će pokrenuti pitanje Regulusa sa svim informacijama koje posjeduje, te kako “ne može ni Regulus, ni bilo tko drugi, dobiti Pretis da upravlja s njim onako kako on hoće”.
“Radimo reviziju poslovanja namjenske industrije. Podnijet ćemo prijave protiv onih koji su radili zloupotrebe. 51% je država vlasnik – država nosi svoj dio odgovornosti za ono kako se upravljalo s namjenskom industrijom u ovom periodu do sada. Nitko ne može biti amnestiran od toga što radi”, poručio je Nikšić.
Premijer Nikšić je također kazao kako su ga pokušali ucijeniti, te “prijateljski savjetovati, da treba biti dobar s Regulusom”.
“Iznijet ćemo se s ovim. Postoje institucije”, zaključio je premijer.
50.000 radnih mjesta
Zaštitne mjere nikako da budu uvedene, dok je, kako kažu, ugroženo oko 11.000 ljudi. Tisuće obitelji strahuje za svoju egzistenciju. Najavljuju se lančani problemi za Željeznice Federacije, pa i Republike Srpske.
“Nije to baš ni tako jednostavan primjer, niti će te zaštitne mjere riješiti probleme nove željezare. U svakom slučaju, Vlada je dala suglasnost”, kazao je Nikšić.
Interes je, naravno, da radnici ne ostanu bez posla, kazao je premijer.
“Sve ćemo uraditi, što možemo uraditi, da zaštitimo, podržimo – i podržavamo. Ali mora se pokazati ozbiljnost i od strane investitora koji je znao u što ulazi.”
Govoreći o neslaganjima između različitih nivoa vlasti, Nikšić je istaknuo kako ne postoji striktna politička hijerarhija.
“To nije takva politička hijerarhija da sada, zato što je to bilo u Vladi Federacija, mora prihvatiti Vijeće ministara.” Dodao je da su odluke na državnom nivou rezultat različitih političkih procjena. “Očito ljudi u Vijeću ministara su imali neko svoje viđenje situacije i svoje politike.”
Kada je riječ o uvođenju zaštitnih mjera na čelik, premijer upozorava na moguće posljedice neselektivnih odluka.
“Možemo ugroziti 50.000 radnih mjesta ako uvedemo carinu na čelike koji se ne proizvode u Federaciji Bosne i Hercegovine.”
Naglasio je da je stav Vlade Federacije fokusiran na ciljanu zaštitu. “Naše je opredjeljenje bilo da se uvede carina samo na one vrste čelika koje se proizvode u Zenici.”
Niz nepravilnosti i nezakonitosti
Također je upozorio na moguće kontramjere drugih država.
“Što sada da očekujemo? Da će Turska i Italija sjediti skrštenih ruku, da nam neće uvesti carine na ono što mi izvozimo u njima.”
Govoreći o izgradnji Koridora 5c, Nikšić je istaknuo kako radovi nisu obustavljeni.
“Bili su. Bilo je nekoliko dana gdje bilo je najava oko kojih smo razgovarali.”
Problemi su, kako kaže, nastali zbog kašnjenja u plaćanjima.
“Nije normalno da kompanije koje su dobile posao ne naplate plate za ono što rade. Prepreke su otklonjene, isplaćeno im je do posljednjeg eura. Nastavit će se izgradnja započetih dionica autoceste.”
Federalni premijer govorio je i o ozbiljnim optužbama za nepravilnosti u sektoru autocesta.
“Aktualna uprava je, kad je došla, utvrdila niz nepravilnosti i nezakonitosti koje su se tamo događale i podnijela 14 kaznenih prijava.”
Opisao je i konkretne sumnjive prakse: “Od samoinicijativnih promjena trase, otkupa zemljišta po jeftinoj cijeni, prodaje samom sebi po puno većoj cijeni, do isplate 4,5 milijuna na račun članova Uprave.”
Naglasio je da se mora utvrditi odgovornost.
“Riskiramo da budemo ‘banana’ država ili država u kojoj je vladavina prava i zakona.”
Komentirajući moguće preuzimanje Telemacha od strane BH Telecoma, Nikšić je rekao da postoji načelna podrška.
“Smatram da bi to bilo sjajna poruka u situaciji u kojoj se nalazimo – da se jedna državna kompanija širi i na tržište u regiji.”
Dodaje i političku odgovornost. “Bit će samo važno što je premijer stavio svoj potpis na to.”/HMS/
