Više od 50 posto policijskih službenica u BiH žrtve uznemiravanja na radu
Više od 50 posto policijskih službenica iz cijele BiH se u anonimnim anketama izjasnilo da su bile žrtva nekog vida seksualnog uznemiravanja ili uznemiravanja po osnovu spola tijekom svoje karijere.
Ovi podaci danas su prezentirani na okruglom stolu o položaju policijskih službenica u Bosni i Hercegovini na kojem je sudjelovao i ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Selvid Hurtić.
-U svih 16 policijskih agencija u BiH je zaposleno oko 1.660 policijskih službenica od ukupno 16.000 policijskih službenika. Osim što se susreću sa raznim vidovima uznemiravanja na radu, prije svega seksualnim i uznemiravanjem po osnovu pola, imaju problem kome da prijave – rekao je Hurtić.
On je kazao da je zato odlučeno da će Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH biti nosilac pilot projekta koji će podrazumijevati angažman jednog odvjetnika koji će biti kontakt osoba za prijave policijskih službenica.
-Aplicirat ćemo za sredstva kod ambasada u BiH i vjerujem da ćemo u narednom razdoblju početi sa realizacijom ovog pilot projekta – poručio je Hurtić.
On je upozorio da je takvo uznemiravanje uvijek teško dokazano, ali da ako bude postojalo zabilježenih nekoliko prijava protiv pojedinaca, onda će se sigurno neko zapitati i početi da istražuje.
Osim ovih problema, policijske službenice su ministru Hurtiću navele i probleme napredovanja u službi, a samim tim imaju i manja primanja u odnosu na kolege policijske službenika.
– Zaposle se u isto vrijeme, a za deset godina on postane mlađi inspektor, a ona i dalje obični policajac. To je sigurno diskriminacija – zaključio je Hurtić.
Kristina Jozić, predsjednica Udruge “Mreža policijskih službenica“, inače zaposlena u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH, istakla je prvo da je veliki iskorak što je državni ministar došao odobno na ovaj okrugli sto i što je pokazao veliko zanimanje.
– Od 16 policijskih agencija u BiH, policijske službenice su zastupljenje oko 9 posto, dok Zakon o ravnopravnosti spolova nalaže najmanje 40 posto zastupljenosti žena. Ono što je još više zabrinjavajuće jeste da je najviše policijskih službenica zastupljeno na najnižim mjestima u policiji, dakle imaju najniže činove. Nemamo nijednu ženu direktoricu, komesarku niti njihove zamjenike. Tek odnedavno se pojavljuje poneka žena u činovima samostalni inspektor – precizirala je Jozić.
Ona je potvrdila da u praksi nema mnogo prijavljenih slučajeva uzmiravanja na radu, prije svega seksualnog i po osnovu spola, ali da ankete iz 2018. i prošle godine pokazuju da postoji visoka tamna brojka slučajeva.
-Više od 50 odsto policijskih službenica je izjavilo da su bile žrtva nekog vida seksualnog uznemiravanja ili uznemiravanja po osnovu spola tijekom svoje karijere. Zato naša Udruga provodi niz aktivnosti u cilju podizanja svijesti – navela je ona.
Njihov fokus aktivnosti je na podizanju svijesti kako bi podstakli žene da prijave slučajeve.
-Na prezentacijama često govorim da ako mi nismo u stanju da unutar svojih redova riješimo ovaj problem, onda se postavlja opravdano pitanje kako mi reagiramo u takvim slučajevima jer je u našem mandatu da zaštitimo žene. Ali, nažalost, to je još pitanje našeg mentaliteta – dodala je Jozić.
Sanja Sumonja, samostalni inspektor u Upravi za organizirani i teški kriminalitet MUP RS i predsjednica Udruge “Mreža žena MUP RS” kaže da je najvažnije raditi na oznaživanju žena.
– Moramo raditi intenzivno s njima. Okruženi smo patrijarhalnom strukturom, gdje prvo same žene, a onda dobar dio njihovih kolega i šire javnosti smatra da ženama nije mjesto u sigurnosnom sektoru koji se poistovjećuje sa primjenom fizičke sile – objasnila je Sumonja.
Udruga na čijem je čelu, kako kaže, radi na dvije značajne oblasti – unapređenje položaja žena u sigurnosnom sektoru u RS, a samim tim i BiH, i s druge strane na projektima koje će dovesti do toga da se intenzivno radi na borbi protiv svih oblika rodno zasnovanog nasilja i diskriminacije.
Tekst/foto: Fena
[adrotate banner="8"]