Lipanj je u liturgijskoj godini Katoličke Crkve jedan od duhovno najbogatijih mjeseci, ispunjen brojnim spomendanima, blagdanima i svetkovinama koje vjernike pozivaju na dublje razmatranje vjere i redovitije sudjelovanje u svetim otajstvima. Mjesec lipanj 2025. započeo je Duhovima – svetkovinom silaska Duha Svetoga, kojom završava uskrsno vrijeme, a potom se nižu velika slavlja: sveti Antun Padovanski 13. lipnja, Presveto Trojstvo, svetkovina Tijelova, Rođenje svetoga Ivana Krstitelja 24. lipnja te svetkovina svetih Petra i Pavla, apostolskih prvaka koja ove godine pada u iduću nedjelju.
Ova duhovna dinamika lipnja podsjeća vjernik obvezu poštivanja zapovjedanih blagdana. Prema Kanonskom zakoniku, vjernici su dužni na te blae na bogatstvo svetosti i poziva na dublje življenje vlastitog kršćanskog poziva. Usto, podsjeća i na redovito sudjelovanje na svetoj misi i uzdržavati se od poslova koji priječe iskazivanje štovanja Bogu. Iako Sveta Stolica prepoznaje deset takvih blagdana, u Hrvatskoj su, prema odredbi Hrvatske biskupske konferencije, zapovjedni samo: Božić, Tijelovo, Velika Gospa i Svi Sveti.
Naime, Sveta Stolica odredila je, uz nedjelju, posebne zapovjedne blagdane tijekom kojih su vjernici obvezni “sudjelovati na svetoj misi te uzdržavati se od onih radova i poslova koji priječe iskazivanje štovanja Bogu, radost vlastitu danu Gospodnjem ili potreban odmor duše i tijela” (usp. Kan. 1247).
Prema Kanonskom zakoniku to su “blagdani Rođenja Gospodina našega Isusa Krista (Božić), Bogojavljanja, Uzašašća i Presvetog Tijela i Krvi Kristove, Svete Bogorodice Marije, njezina Bezgrešnog Začeća i Uznesenja, svetog Josipa, svetih apostola Petra i Pavla te konačno Svih svetih”.
Međutim, biskupske konferencije mogu, uz odobrenje Apostolske Stolice neke od zapovjedanih blagdana ukinuti ili premjestiti na nedjelju, što se redovito događa. Tako je svih 10 gornjih svetkovina zapovjedno samo u Vatikanu (ne i u ostatku Rimske biskupije) i u Švicarskom kantonu Ticinu.
Hrvatska biskupska konferencija odredila je sljedeće: »Kao zapovijedani blagdani slave se: ‘Rođenje Gospodina našega Isusa Krista (Božić), svetkovina Tijela i Krvi Kristove (Tijelovo), Uznesenje svete Bogorodice Marije (Velika Gospa) i Svi Sveti. Ostali se blagdani slave kao nezapovijedani na vlastiti dan«, ističe se u »Direktoriju za pastoral sakramenata u župnoj zajednici« (bilješka, br. 87).
Katekizam Katoličkle Crkve navodi bolest,skrb za dojenčad, dobivanje oprosta od vlastitoga župnika kao opravdane razloge za izostanak sa svete mise na zapovjedni blagdan.
Tako je lipanj, unatoč brojnim blagdanima, u našoj zemlji liturgijski bogat, ali pastoralno razmjerno rasterećen kad su u pitanju zapovijedi, čime se vjernicima ostavlja više prostora za slobodno sudjelovanje u slavljima vjere, vođeni ljubavlju prema Bogu, a ne samo obvezom.