Opskrba naftnim derivatima u Federacija Bosne i Hercegovine stabilna je i nema razloga za paniku unatoč globalnim poremećajima uzrokovanim krizom na Bliskom istoku, poručili su nadležni dužnosnici, ističući kako su osigurane dovoljne rezerve za ključne sektore, dok su rast cijena i tržišna kretanja uglavnom posljedica globalnih čimbenika na koje domaće vlasti imaju ograničen utjecaj.
To je istaknuto nakon sastanka o opskrbi naftom i rezervama u Federaciji BiH, na kojem su sudjelovali predsjednik Uprave Operator – Terminali Federacije d.o.o. Sarajevo Damir Kreso i članica Uprave Adrijana Zarinković, predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara te federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.
Predsjednik Uprave Operator – Terminali Federacije izjavio je kako nema razloga za zabrinutost kada je riječ o opskrbi naftnim derivatima u Federaciji BiH, unatoč krizi na Bliskom istoku.
Istaknuo je da je Vlada FBiH, zajedno s Udruženjem prometnika naftnih derivata FBiH, Operatorom – Terminali Federacije i Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine, poduzela sve potrebne mjere kako bi se osigurala stabilnost tržišta.
Pojasnio je da Federacija BiH trenutačno raspolaže s dvije vrste rezervi nafte – rezervama za široku potrošnju, koje su, kako je naveo, popunjene, te rezervama Operatora – Terminali Federacije.
Govoreći o ulozi Operatora – Terminali Federacije, naglasio je da su njihove rezerve namijenjene hitnim službama.
– Kada je riječ o Operatoru – Terminali Federacije, imamo rezerve za hitne službe, bolnice, vatrogasce, odnosno za potrebe službi za koje smo i osnovani – rekao je Kreso.
Dodao je kako nema mjesta panici te da se naftni derivati redovito uvoze i svakodnevno isporučuju na benzinske postaje diljem Federacije BiH.
Napomenuo je da su cijene goriva trenutačno nešto više, ali je podsjetio da je riječ o robi čija se cijena formira na globalnom tržištu.
– Cijene su nešto više, ali nafta ima špekulativni karakter i njezina se cijena formira na burzi – kazao je.
Izrazio je uvjerenje da bi, nakon ponovnog otvaranja Hormuški tjesnac, moglo doći do pada cijena nafte.
Osvrnuo se i na odluku Vlade Federacije BiH donesenu prethodnog dana, ocijenivši je važnom potporom za jačanje sustava rezervi na području Federacije BiH.
Na kraju je upozorio kako panika može imati negativne posljedice na tržište, osobito kada je riječ o kretanju cijena.
– Nijedna panika ne može donijeti nešto dobro, može samo pogoršati situaciju. Panika zbog nestašice ubrzala je rast cijena. Da nije bilo takve reakcije, cijene bi se vjerojatno postupnije povećavale i ne bi došlo do naglih skokova na pojedinim benzinskim postajama – zaključio je Kreso.
Medijima se obratio i ministar Vedran Lakić, koji je istaknuo da je sustav odgovorio izazovima kada je riječ o opskrbi naftom i naftnim derivatima u Federaciji BiH.
– Ono što mnoge zemlje u okruženju možda nisu uspjele, kod nas su sinergijski ostvarili uvoznici i distributeri, Operator – Terminali Federacije, Naftni terminali Ploče, Vlada FBiH i resorno ministarstvo, kada je riječ o količinama nafte dostupnima građanima i gospodarstvu – rekao je.
Naglasio je i da sustav ne može u potpunosti utjecati na kretanje cijena nafte, budući da se radi o globalnoj burzovnoj robi čija se vrijednost formira izvan granica zemlje.
Istaknuo je da su nadležni svjesni rasta cijena, ali da su određeni tržišni poremećaji dodatno ubrzani reakcijama potrošača.
– Da nije bilo panične kupnje prije dva tjedna, vjerojatno bismo dulje imali niže cijene goriva – kazao je Lakić.
Dodao je kako građani i gospodarstvenici trebaju razumjeti ograničenja sustava kada je riječ o globalnim tržišnim kretanjima.
– Vrlo je vjerojatno da je cijena nafte porasla prije dolaska u BiH, a ne unutar zemlje, jer su nabavne cijene uvoznika značajno porasle zbog globalnih zbivanja – rekao je.
Govoreći o mogućim mjerama, naveo je kako se vlasti nisu odlučile za ograničavanje marži, ocijenivši da to ne bi bilo adekvatno rješenje u trenutačnim okolnostima. Umjesto toga, fokus je stavljen na jačanje rezervi kroz suradnju s uvoznicima i distributerima.
– Odlučili smo se za model prema kojem ćemo preostale kapacitete u terminalima u Blažuju popuniti zajedno s uvoznicima i distributerima, uz subvencioniranje prvih nekoliko mjeseci od strane Vlade FBiH – pojasnio je Lakić.
Ukazao je i na važnost razvoja infrastrukture za skladištenje nafte, podsjetivši na napredak ostvaren u posljednjem razdoblju.
– Prije godinu i pol nismo imali razvijene kapacitete u Blažuju, Bihaću, Živinicama ni Mostaru. Danas je Blažuj operativan, Bihać pred završetkom, a pokrenuti su procesi za Živinice i Mostar – rekao je.
Zaključio je da nijedna država ne može osigurati neograničene zalihe nafte, ali da su u Federaciji BiH osigurane dovoljne količine za funkcioniranje ključnih sektora poput policije, zdravstva i civilne zaštite.
Predsjednica Lidija Bradara istaknula je kako Bosna i Hercegovina, za razliku od zemalja Europske unije, nije imala na raspolaganju sve instrumente za pravodobno upravljanje krizom, naglasivši da su druge europske države imale veće kapacitete za skladištenje i pravodobno punjenje rezervi.
Ukazala je i na nedostatak jasnih smjernica za ponašanje građana u kriznim situacijama kako bi se izbjegla panika.
Govoreći o budućim koracima, izrazila je očekivanje da će vlasti u Federaciji BiH razviti potrebnu infrastrukturu, uz naglašenu ulogu željezničkog sustava u tom procesu.
– Nadam se da ćemo uspjeti izgraditi potrebnu infrastrukturu. Važno je da željeznice funkcioniraju kako bi olakšale prijevoz i smanjile potrošnju – kazala je.
Posebno je istaknula važnost suradnje javnog i privatnog sektora u jačanju energetskih rezervi.
– Važno je da gospodarski subjekti prihvate ovaj model javno-privatnog partnerstva, uz subvencije Vlade FBiH, kako bismo u povoljnim tržišnim uvjetima napunili zalihe – zaključila je Bradara, poručivši da još uvijek nije kasno za upućivanje jasnih preporuka građanima da ne stvaraju paniku i ne kupuju nepotrebne zalihe goriva. /FENA/HMS/
