Čelnici država članica Europske unije zadužili su Europsku komisiju da pripremi dodatne mjere i alate za smanjenje cijena energije, a hrvatska vlada je među prvima uvela mjere za smanjivanje cjenovnog udara, izjavio je danas premijer Hrvatske Andrej Plenković.
“Dali smo zadatak Komisiji da pripremi dodatne mjere i alate kojima bismo pomogli državama članicama u pogledu nastojanja da se smanji energetski pritisci na cijene naftnih derivata, plina i posljedično cijena struje”, rekao je Plenković, rezimirajući rezultate samita EU koji je završio sinoć.
“Ova kriza će biti ozbiljnija od one s početka rata u Ukrajini”
Najavio je da će već danas imati sastanak na tu temu i da će Vlada RH u ponedjeljak izići s mjerama za sprječavanje velikog skoka cijena koji bi se neminovno dogodio s obzirom na situaciju na tržištu. Rekao je da je Hrvatska bila među prvima koja je odmah išla smanjivati cjenovni udar za eurosuper, eurodizel i plavi dizel te za ukapljeni naftni plin za spremnike za boce. Kaže da je ova kriza zbog sukoba na Bliskom istoku i zatvaranja Hormuškog tjesnaca “ozbiljnija i zahtjevnija” od one na početku ruske agresije na Ukrajinu.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen po završetku summita najavila je mjere za sve četiri komponente koje određuju cijenu električne energije, samu proizvodnju, naknadu za prijenosne mreže, poreze i pristojbe te trgovinu emisijama. Te mjere uključuju državne potpore proizvođačima električne energije te prijedlog zakona za poboljšanje produktivnosti mrežne infrastrukture. Što se tiče poreza i pristojbi, situacija se uvelike razlikuje od zemlje do zemlje, u nekima su porezi na električnu energiju veći nego na plin, što je neodrživo, rekla je von der Leyen. “Predložit ćemo smanjenje poreznih stopa na električnu energiju kako bismo osigurali da su porezi na struju manji od poreza na fosilna goriva.”
Čelnici 10 država članica EU, među njima i hrvatski premijer Plenković, poslali su u srijedu, prije summita, pismo Antoniju Costi i Ursuli von der Leyen u kojem traže temeljito preispitivanje sustava za trgovinu emisijama (ETS), uključujući i nastavak dodjele besplatnih emisijskih jedinica nakon 2034. kako bi se ublažio utjecaj tog sustava na cijene električne energije. “To je bio apel da se jedan dio tih besplatnih emisijskih jedinica produlji i Komisija ima razumijevanja za to”, rekao je Plenković dodajući da Hrvatsku ETS ne ugrožava jer je ona četvrta zemlja u EU po udjelu obnovljivih izvora energije.
Stanje Ine i stav prema Mađarskoj
Na pitanje razmatra li vlada ponovno preuzimanje Ine, Plenković je rekao da je vlada napravila procjenu i ponudila cijenu koju Mađari nisu prihvatili.
“Kad bi oni promijenili stav, mi bismo se rado vratili na temu, ali mislim da moramo urediti odnose i pokušati funkcionirati u ovako nezahvalnoj situaciji na što je moguće bolji način. Mislim da je ona prva odluka o privatizaciji Ine bila jedna od najvećih strateških grešaka hrvatske politike i danas mi živimo s onim što smo zatekli.”
Govoreći o mađarskoj blokadi zajma za Ukrajinu, Plenković je odbacio tvrdnje mađarskog premijera Viktora Orbana da Bruxelles financira oporbu da ga pobijedi na izborima.
“Europske institucije ne financiraju nikakvu oporbu u bilo kojoj zemlji, pa ni u Mađarskoj. Tamo traje višemjesečna izborna kampanja i cijeli njezin koncept kako je mađarska vladajuća stranka Fidesz vodi svodi se na to da oni štite zemlju od nekakvog zločestog vodstva u Bruxellesu i od oporbe koju žele zalijepiti za to vodstvo”, rekao je Plenković.
Orban je jučer unatoč žestokim kritikama na summitu ostao pri stavu da neće deblokirati zajam za Ukrajinu dok ponovno ne potekne nafta kroz naftovod Družba. Plenković je dodao da je na summitu temeljito objasnio Orbanu i njegovu slovačkom kolegi Robertu Ficu da je Jadranski naftovod pouzdan, siguran i funkcionalan dobavni pravac koji može zadovoljiti potrebe za naftom i Mađarske i Slovačke.
“Veliko priznanje za Hrvatsku je Vujčić u ESB”
Imenovanje Borisa Vujčića za potpredsjednika Europske središnje banke (ESB) veliko je priznanje za Hrvatsku, izjavio je Plenković.
“Imenovanje guvernera Hrvatske narodne banke veliko je priznanje za Hrvatsku, iznimno postignuće da je netko iz zemalja srednje i istočne Europe, a pogotovo iz jedne od najmlađih zemalja eurozone, došao u poziciju da preuzme tako važnu funkciju”, rekao je Plenković.
Šefovi država ili vlada država članica Europske unije imenovali su u četvrtak guvernera Hrvatske narodne banke Vujčića za potpredsjednika Europske središnje banke na osmogodišnji mandat. Vujčić će na toj poziciji zamijeniti Španjolca Luisa de Guindosa 1. lipnja ove godine.
Prije odluke Europskog vijeća, guverner Hrvatske narodne banke dobio je potporu Europskog parlamenta i Upravnog vijeća ESB-a. Ministri financija europodručja nominirali su 19. siječnja Vujčića za potpredsjednika Europske središnje banke, a za konačnu potvrdu imenovanja bilo je potrebno konzultirati Europski parlament i ESB./Hina/HMS/
