Kroz gradnju novih dionica autoceste na koridoru VC, brzih cesta, ali i potporu Republike Hrvatske u smislu modernizacije i rekonstrukcije cestovnih pravaca u blizini granice, Bosna i Hercegovina jača prometnu povezanost sa susjedima, ali i Europskom unijom u cjelini, pozicionirajući svoje gospodarstvo bliže važnim izvoznim tržištima od kojih ovise i značajan dio ekonomske aktivnosti, kao i brojna radna mjesta. Samo u ovoj godini ulaganja će premašiti milijardu maraka, doznaje Večernji list BiH, a tomu treba dodati i značajnu potporu Vlade Republike Hrvatske.
Koridor Vc
Fokus projekata na novim cestovnim pravcima čime se potvrđuje strateška opredijeljenost za razvoj infrastrukture koji ima ne samo benefite za pučanstvo u smislu sigurnosti i protočnosti prometa, već i brojne gospodarske djelatnosti. Zamah je potrebno održati unatoč izazovima koje donose inflacijski šokovi, a u cijeloj priči važna je regionalna i europska suradnja koju valja promatrati kroz opredjeljenje za snažnijim uvezivanjem starog kontinenta kao odgovorom na geopolitičke nestabilnosti.
Na 20. tematskoj sjednici Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora, federalna ministrica prometa i veza Andrijana Katić predstavila je stanje i strateški okvir razvoja prometnog sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine, jasno pozicionirajući prometnu infrastrukturu kao pokretač gospodarskog rasta, demografske stabilnosti i europske integracije.
Ministrica Katić naglasila je kako Federacija BiH nalazi u investicijskom ciklusu, u kojem planirana ulaganja u 2026. godini, s naglaskom na izgradnju Koridora Vc i mreže brzih cesta, premašuju milijardu konvertibilnih maraka. Riječ je o strateškom iskoraku kojim se prometna infrastruktura afirmira kao temelj razvoja – jer povezivanje znači razvoj.
Poseban naglasak stavljen je na činjenicu da Federacija BiH kroz ove projekte postaje aktivni dio europske prometne i gospodarske mreže. Prekogranično povezivanje s Republikom Hrvatskom prepoznato je kao ključna poluga integracije u europske tokove roba, ljudi i kapitala. U tom kontekstu istaknuta je snažna potpora Vlade Republike Hrvatske, koja je osigurala više od 36 milijuna eura bespovratnih sredstava za realizaciju vitalnih infrastrukturnih projekata poput cesta Zavala – Orahov do i Hutovo – Ravno te izgradnje novog mosta u Čapljini, čime se dodatno učvršćuje prometna i gospodarska povezanost s Europskom unijom.
Željeznice i zračni promet
Istodobno, otvoreno su adresirani i izazovi koji prate ovaj razvojni ciklus – od izazova povezanih s likvidnosti JP Autoceste FBiH, pitanja državne imovine, do ovisnosti o međunarodnim financijskim institucijama. Istaknuto je kako njihovo sustavno rješavanje predstavlja nužan preduvjet za dugoročnu održivost i stabilnost infrastrukturnih ulaganja. Pored cestovnog prometa, sjednica je bila prilika i za ukazati na situaciju u drugim segmentima, poput željezničkog prometa kod kojega je naglašena potreba za dubinskom transformacijom sustava, koji je trenutačno oslonjen gotovo isključivo na teretni promet i opterećen posljedicama deindustrijalizacije. Modernizacija infrastrukture i usklađivanje s europskim regulativama definirani su kao ključni koraci prema revitalizaciji željezničkog sektora i njegovom ponovnom uključivanju u suvremene prometne tokove.
Zračni promet bilježi pozitivne trendove – Međunarodni aerodrom Sarajevo ostvaruje povijesne rezultate, dok Zračna luka Mostar kontinuirano povećava broj putnika. Za ove dvije zračne luke postoji i iskazan interes za stvaranje javno privatnog partnerstva s ciljem dodatnih iskoraka u pogledu pružanja usluga, povećanja broja operacija i putnika.
Prilagodba tržištu i pozitivni rezultati poštanskih operatera dodatno potvrđuju stabilnost sektora, dok elektroničke komunikacije dobivaju sve snažniju stratešku dimenziju u kontekstu digitalne transformacije društva i gospodarstva.
Istaknuto je kako realizacija kapitalnih infrastrukturnih projekata, ravnomjeran razvoj svih dijelova Federacije te snažno prometno povezivanje s Europskom unijom predstavljaju temeljne strateške preduvjete za gospodarski rast, demografsku održivost, ustavnu jednakopravnost i gospodarski napredak Hrvata u Bosni i Hercegovini. Federacija BiH se kroz ovaj razvojni ciklus jasno pozicionira kao prostor integriran u europske prometne i ekonomske tokove – prostor u kojem infrastruktura nije samo sredstvo povezivanja, nego ključni pokretač razvoja i moderne europske budućnosti. /HMS/
