Uoči Dana Europe i Dana pobjede nad fašizmom, 8. svibnja, u Mostaru je predstavljena Neretvanska deklaracija za mir i ravnopravnost, dokument koji je, kako se tvrdi, inicirala i podržala široka zajednica intelektualaca, akademskog osoblja, vjerskih lidera, kulturnih i sportskih radnika te gospodarstvenika iz Hercegovine.
Kako je priopćeno, Deklaracija je odgovor na rastuće izazove koji ugrožavaju mir, sigurnost i međunacionalno povjerenje u ovoj regiji.
Deklaracija, sastavljena od deset točaka, naglašava potrebu za očuvanjem duha zajedništva i multietničkog karaktera Mostara i Hercegovine.
Poseban naglasak stavljen je na – očuvanje zajedništva i kozmopolitske otvorenosti, usprkos teškom naslijeđu ratnih razaranja, zatim odbacivanje ekskluzivizma i afirmaciju međuovisnosti naroda i religija, odgovornost prema mladima, uz poziv na kreiranje politike koja će spriječiti odlazak obrazovanih generacija, te ravnopravnost i otpor podjelama, uz odbacivanje projekata koji žele ozakoniti faktičku podjelu grada.
Naglasak je stavljen, dodaje se, i na političko dostojanstvo i opstanak Bošnjaka na povijesnom prostoru Hercegovine, jedinstveni patriotski bedem, inspiriran iskustvom obrane grada tijekom opsade 1993–1994., dosljednost u zaštiti suvereniteta i ravnopravnosti Bošnjaka u političkim procesima, očuvanje multietničkog Mostara kao zajedničkog cilja svih prodržavno orijentiranih aktera, kao i odgovornost međunarodne zajednice za normalno funkcioniranje grada i otvorenost za suradnju na temelju univerzalnih vrijednosti mira i ravnopravnosti.
U Deklaraciji se između ostalog navodi da Mostar i Hercegovina predstavljaju simbol multietničkog života u Bosni i Hercegovini, te da zajedništvo iako je teško narušeno tijekom ratnih razaranja devedesetih, nikada nije potpuno nestalo. Deklaracija naglašava da je upravo energija i trud građana Mostara omogućila obnovu duha kozmopolitizma i očuvanje raznolikosti.
U dokumentu se odbacuje ideja da bilo koji narod ili religija može prisvojiti Mostar ili Hercegovinu kao ekskluzivni prostor. Višestoljetna izmiješanost naroda i kultura ne može se poništiti političkom silom. Deklaracija upozorava da takvi pokušaji ugrožavaju temelje mira i stabilnosti.
Poseban naglasak stavljen je na kreiranje politike koja će mladima pružiti nadu i spriječiti njihov odlazak iz zemlje. Stoga Deklaracija poziva na hitne mjere kako bi se zaustavio gubitak obrazovanih i talentiranih generacija.
Bošnjaci u Hercegovini naglašavaju da poštuju pravo svakog naroda na vlastiti identitet, ali se protive zloupotrebi tih prava radi političke dominacije. Deklaracija odbacuje projekte koji žele ozakoniti faktičku podjelu Mostara, upozoravajući da takvi pokušaji nisu uspjeli ni tijekom rata.
Nadalje, Dokument podsjeća da Bošnjaci Mostara i Hercegovine nisu marginalna činjenica u političkim procesima. Svaka politika koja pristaje na ustupke na njihovu štetu smatra se nedostojnom i pogubnom. Deklaracija poziva na očuvanje dostojanstva i opstanka na historijski usudima opterećenom prostoru Hercegovine.
Inspirirani, kako navode, iskustvom opsade Mostara 1993–1994, potpisnici deklaracije pozivaju na stvaranje jedinstvenog političkog i društvenog bloka. Takav bedem treba nadilaziti osobne i stranačke interese, jačati povjerenje i suradnju te osigurati očuvanje državotvornog procesa i u ovom dijelu BiH, kaže se u priopćenju.
Dalje, Deklaracija ohrabruje političke aktere da pokažu odlučnost i mudrost u vođenju procesa. Posebno se naglašava potreba za jasnim odgovorom na sve poteze koji ugrožavaju suverenitet i integritet Bosne i Hercegovine. Dosljednost u zaštiti ravnopravnosti Bošnjaka ističe se kao ključna.
Potpisnici pozivaju na udruživanje svih pro-državno orijentiranih kolektiva i pojedinaca. Cilj je očuvanje multietničkog karaktera Mostara i Hercegovine, uz ravnopravan položaj Bošnjaka. Deklaracija jasno odbacuje aparthejd i diskriminaciju.
Međunarodna zajednica se smatra odgovornom za nedostatak odlučnije podrške Mostaru. Deklaracija naglašava da je normalno funkcioniranje grada Mostara ključno za budućnost Bosne i Hercegovine. Mostar se ističe kao paradigma multietničkog života.
U usvojenom dokumentu jasno je naznačena poruka otvorenosti prema svim društvenim i političkim faktorima koji dijele vrijednosti mira i ravnopravnosti, te da je suradnja nužna za stabilnost i budućnost Bosne i Hercegovine i svih njenih građana.
Potpisnici deklaracije poručuju da se politička djelovanja moraju usmjeriti ka očuvanju povjerenja, ravnopravnosti i stabilnosti. Dokument ima za cilj okupljanje svih društvenih i političkih faktora koji dijele vrijednosti mira i zajedničkog života.
U obrazloženju Neretvanske deklaracije za mir i ravnopravnost se naglašava da je glas razboritih ljudi uvijek presudan, te da je izbor puta intelektualne hrabrosti i moralne dosljednosti nužan odgovor na izazove aktualnog društveno-političkog trenutka.
Deklaracija je, kako se navodi u priopćenju, nastavak tradicije otpora nepravdi i borbe za ravnopravnost. Njome se podsjeća i na ključne povijesne trenutke kada su bošnjački prvaci Mostara dizali glas protiv progona i diskriminacije.
Podsjeća se na Rezoluciju Muslimana Hercegovine iz 1992., kojom su osuđeni progoni i pokušaji stvaranja etnički podijeljenog Mostara, te na Deklaraciju Bošnjaka muslimana Hercegovine iz 1994., u kojoj su definirani zahtjevi za otvoren grad i očuvanje prostora doline Neretve u sastavu Bosne i Hercegovine, potom na Mostarsku rezoluciju iz 2012., koju su zajednički donijele probosanske političke stranke, Islamska zajednica, Srpsko građansko vijeće, Židovska općina Mostar i akademska zajednica, kao i na Neretvansku deklaraciju o bosanskom jeziku iz 2016.
Kako je zaključeno, kroz sve ove dokumente provlači se ista nit – otpor podjelama i insistiranje na ravnopravnosti naroda i građana.
– Današnja Neretvanska deklaracija za mir i ravnopravnost nastavlja taj kontinuitet, predstavljajući otvoren poziv na miroljubivu koegzistenciju i gradnju Mostara kao grada svih njegovih ljudi, bez razlike – navodi se na kraju priopćenja.
U priopćenju se ne navodi tko su potpisnici Deklaracije./HMS/
