Europska unija namjerava zabraniti ulazak ruskim vojnicima na svoj teritorij u sklopu novog paketa sankcija protiv Moskve, koji također cilja banke, kripto tvrtke i naftne prihode Kremlja. Riječ je o 21. paketu mjera od početka potpune invazije na Ukrajinu, a prijedloge, koji se još mogu mijenjati i zahtijevaju jednoglasnu suglasnost 27 država članica, danas je predstavila Europska komisija, piše The Guardian.
Na meti vojnici, banke i naftni prihodi
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je da se po prvi put predlaže zabrana ulaska u EU svima koji su služili u ruskim oružanim snagama od početka rata. “Europa tako ostaje nedostupna svima koji su sudjelovali u invaziji na Ukrajinu, jednostavno je tako”, poručila je. “Naše sankcije i dalje snažno grizu i duboko sijeku. One slabe gospodarske temelje ruskih ratnih napora”, dodala je, predstavljajući planove.
Komisija također želi zadržati gornju granicu cijene ruske nafte na 44 dolara do siječnja 2027., čime bi se spriječilo da Kremlj profitira od rasta cijena sirove nafte.
“Želimo zadržati puni intenzitet naših sankcija”, rekla je Von der Leyen. Dužnosnici EU-a na crnu listu žele dodati i 30 plovila takozvane “flote u sjeni” koja pomažu Rusiji u izbjegavanju sankcija, uz 632 plovila koja su već pod restrikcijama.
Bruxelles namjerava proširiti sankcije i na tvrtke za kriptovalute koje Rusiji pomažu nositi se s isključenjem sa zapadnih tržišta kapitala. Predlaže se sankcioniranje 20 banaka, kripto tvrtki i trgovaca naftom u trećim zemljama za koje se vjeruje da pomažu Moskvi u izbjegavanju sankcija.
Najnoviji prijedlozi prvi put se proširuju na uvoz ruske ribe, s potencijalnom zabranom bakalara, te na uvoz ruskih metala, ruda i autodijelova vrijednih 60 milijuna eura. Uvode se i ograničenja izvoza metala i legura iz EU-a koji se koriste u zrakoplovnoj i obrambenoj industriji.
Estonija prva predložila zabranu za vojnike
Zabrana ulaska bivšim ruskim borcima ideja je koju je Estonija iznijela ranije ove godine. Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna u siječnju je izjavio da je zabrana viza nužna za sigurnost Europe.
“Putin će te ljude gurati u Europu”, rekao je, ukazujući na hibridne napade ruskih agencija u EU. “Možete li zamisliti da stotine tisuća tih bivših boraca, kriminalaca, dođu ovamo? Siguran sam da neće samo raditi i plaćati poreze. Ne, radit će puno loših stvari”, kazao je.
Kontroverzna irska glinica izostavljena iz sankcija
S popisa sankcija izostavljen je izvoz glinice iz EU-a, sirovine za proizvodnju aluminija, koji je dospio u središte pozornosti nakon što su istraživački novinari otkrili kako glinica prerađena u Irskoj ulazi u ruske opskrbne lance. Glinica se iz postrojenja Aughinish u okrugu Limerick, koje je u ruskom vlasništvu, šalje u Sibir, gdje se tali u aluminij za ruske tvornice.
Istraga koju je vodio Organized Crime and Corruption Reporting Project (OCCRP) s partnerima, uključujući The Guardian i Irish Times, otkrila je da je glinica prerađena u Irskoj ulazila u ruski opskrbni lanac koji, čini se, završava kod proizvođača oružja korištenog u Ukrajini.
Očekivalo se da će šefica vanjske politike EU-a Kaja Kallas to pitanje pokrenuti na današnjem sastanku s irskim premijerom Micheálom Martinom u Dublinu, nekoliko tjedana prije nego što Irska preuzme rotirajuće predsjedništvo Vijeća EU-a.
Ta su otkrića u suprotnosti s jamstvima irske vlade iz 2022. da postrojenje “ni na koji način nije povezano s ratnom mašinerijom”. U ožujku je navedeno: “Opće načelo sankcija EU-a prema Rusiji jest da njihovo uvođenje nema veći utjecaj na europsku državu članicu nego na samu Rusiju.”
Postrojenje Aughinish zapošljava 900 ljudi i opskrbljuje EU s oko 30 posto glinice. Dužnosnici EU-a navode da ne postoje alternative za boksit, primarnu rudaču za aluminij, ili glinicu koje nisu pod kontrolom ruskih ili kineskih tvrtki.
Napredak u pristupnim pregovorima s Ukrajinom
Von der Leyen je potvrdila i odluku o nastavku pregovora o pristupanju Ukrajine EU. Očekuje se da će Unija sljedeći tjedan otvoriti prvi set pregovaračkih poglavlja – o vladavini prava i demokratskim standardima – u pristupnim pregovorima s Ukrajinom i Moldavijom. “Ovo u suštini otvara vrata sljedećoj fazi pristupnog procesa, odnosno službenom početku pregovora”, rekla je./Hina/HMS/
