U Livnu je u petak održana obuka o koncesijama, valorizaciji prostora i praćenju izrade studija utjecaja na okoliš, namijenjena predstavnicima nevladinih organizacija, udruga, neformalnih skupina građana, mjesnih zajednica i lokalne uprave.
Obuku je organizirao Centar za građansku suradnju, a sudionici su razgovarali o tome kako građani i lokalne zajednice mogu pravodobno reagirati u postupcima koji se odnose na koncesije, zaštitu prostora i izradu studija utjecaja na okoliš. Facilitaciju obuke vodila je Anđa Ćosić iz KODD-a i Mjesne zajednice Brišnik, a predavači su bili ekolog Marinko Dalmatin iz Regionalnog resursnog centra Čapljina i Damjan Ožegović iz Transparency Internationala u BiH.
Kako je istaknuto u uvodnom dijelu, potreba za ovakvom obukom proizašla je iz ranijih sastanaka održanih u lokalnim zajednicama, na kojima se pokazalo da građani, udruge i neformalne skupine često nemaju dovoljno informacija o procedurama, nadležnostima i mogućnostima pravnog djelovanja.
Ekolog Marinko Dalmatin iz Regionalnog resursnog centra Čapljina govorio je o važnosti stručne valorizacije prostora i praćenja izrade studija utjecaja na okoliš, istaknuvši kako takvi dokumenti ne smiju biti formalnost u proceduri odobravanja velikih zahvata.
Posebno je upozorio na važnost utvrđivanja takozvanog nultog stanja, odnosno stvarnog stanja prostora prije početka bilo kakvih radova.
“Većina tih studija nema adekvatno nulto stanje. Kada nemate nulto stanje, izostaju i odgovarajuće mjere. Ako ne znate kakvo je početno stanje prostora, ne možete ni predvidjeti prave mjere. Umjesto toga često se prezentiraju paušalni pokazatelji, tablice, brojke i tehnički podaci koji mogu ostaviti dojam ozbiljnosti, ali ne daju stvarnu sliku problema”, kazao je Dalmatin.
Ukazao je i na problem nepostojanja županijskog zakona o zaštiti prirode u Hercegbosanskoj županiji, ocijenivši kako bi takav propis lokalnim zajednicama dao jasniji pravni okvir za zaštitu vrijednih područja i reagiranje u postupcima koji se odnose na koncesije, studije utjecaja i zahvate u prostoru.
“Predložio bih pokretanje inicijative za donošenje zakona o zaštiti prirode. To je ključni zakon koji će kasnije dati mogućnost da se referirate na sve ove aspekte kada su u pitanju studije utjecaja”, rekao je Dalmatin.
Govoreći o prostornim planovima, naglasio je kako se građani i udruge u postupke planiranja moraju uključivati u ranoj fazi, jer se upravo u tim dokumentima određuje buduća namjena prostora.
“Prostorni planovi su ključni dokumenti. U njima se zapravo kreira sve”, poručio je Dalmatin.
O pravnim mogućnostima građana i organizacija govorio je Damjan Ožegović iz Transparency Internationala u BiH, koji je istaknuo kako je prvi korak u svakom postupku pribavljanje potpune dokumentacije.
Kako je naveo, dokumentacija koja se odnosi na pojedinačne koncesije, uključujući koncesijske ugovore i dozvole koje su prethodile njihovu potpisivanju, mora biti dostupna javnosti putem zahtjeva za pristup informacijama.
Ožegović je pojasnio kako se, ovisno o fazi postupka, mogu koristiti različita pravna sredstva, od osporavanja dozvola i pokretanja upravnih sporova do tužbi za zaštitu kolektivnih interesa i zahtjeva za utvrđivanje ništavosti pojedinih ugovora.
Posebno je istaknuo mogućnost traženja privremene mjere u sudskim postupcima, kojom se može zatražiti privremeno zaustavljanje radova ili provedbe projekta dok sud ne odluči o glavnoj stvari.
Naglasio je i da se u postupcima zaštite okoliša i prirode ne mora uvijek dokazivati već nastala šteta, nego se može dokazivati i ugrožavanje određenog prava, vrijednosti prostora ili kolektivnog interesa.
Govoreći o pravnom okviru, Ožegović je podsjetio i na Aarhušku konvenciju, koja počiva na tri osnovna načela: pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu.
Prema njegovim riječima, građani i udruge najveću mogućnost utjecaja imaju u ranim fazama postupka, kroz javne rasprave i osporavanje dozvola, dok nakon potpisivanja ugovora pravni postupci postaju složeniji, skuplji i neizvjesniji./Fena/HMS/
