Visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas potvrdila je nedavno u Sarajevu kako EU, jednako kao i Sjedinjene Američke Države, želi konačno zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR).
Prema njezinim riječima, mandat visokog predstavnika treba biti vremenski ograničen, uz smanjenje dosadašnjih ovlasti. Ovo je ujedno i najotvoreniji signal koji je Bosna i Hercegovina dobila od Europske unije o tome da se bliži kraj međunarodnoj upravi i da će država napokon morati preuzeti odgovornost za sebe.
Približavanje stavova
Od ranije je poznato kako nova američka administracija želi zatvaranje OHR-a, a tom se stajalištu sada pridružuje i Europa.
Politolog Danijel Vidović za RTV Herceg Bosne ističe kako se nakon posljednjih izjava Kaje Kallas i načina na koji je završena protekla sjednica Vijeća za provedbu mira (PIC) jasno vidi približavanje stavova Washingtona i dijela članica Europske unije.
Da međunarodna zajednica mijenja kurs smatra i novinar Milan Šutalo. On naglašava da Europska unija shvaća kako visoki predstavnik ne može zauvijek ostati u BiH, podsjećajući da je njegovo dosadašnje postojanje u suprotnosti sa samim Daytonom jer nema utemeljenja da djeluje kao nadvlast i upravitelj u BiH.
Ograničen mandat
Sve upućuje na to da će sljedeći visoki predstavnik ujedno biti i posljednji, s glavnim zadatkom zatvaranja OHR-a.
Vidović ovakav unison stav međunarodne zajednice ocjenjuje iznimno zrelim, upozoravajući da BiH ne može ići naprijed na europskom putu bez preuzimanja odgovornosti, te da se u procesu eurointegracija s riječi mora prijeći na djela.
Većina analitičara procjenjuje da bi se vrata OHR-a mogla zatvoriti u roku od dvije godine.
“Mislim da se SAD i EU približavaju stavu da mandat visokog predstavnika treba ograničiti na dvije godine. Njegova uloga mora biti reducirana i ne može djelovati poput svojih prethodnika”, pojašnjava Šutalo za RTV HB.
Politički apsurd u BiH
Iako srpska i hrvatska strana nedvosmisleno podržavaju zatvaranje OHR-a, bošnjačka politika i dalje inzistira na zadržavanju međunarodne uprave nad Bosnom i Hercegovinom. Osvrćući se na ovu situaciju, politolog Vidović je naziva krajnje paradoksalnom.
“To je jedna apsurdna situacija da one političke snage koje se predstavljaju kao najveći branitelji suverenosti države, u stvari čine malo ili ništa kako bi BiH doista i de facto postala suverena država sposobna donositi političke odluke”, zaključuje Vidović.
Iako je međunarodna uprava donijela mnogo dobroga u poslijeratnim godinama, 30 godina nakon rata postalo je jasno kako BiH napokon mora preuzeti kormilo u svoje ruke./HMS/
