Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt izjavio je da je dužnost napustio pod snažnim pritiskom Sjedinjenih Američkih Država, dok se Europska unija i njezine članice nisu slagale s takvim zahtjevom.
Schmidt je u opširnom intervjuu za češki tjednik „Respekt“ govorio o razlozima odlaska, sporu oko projekta Južne plinske interkonekcije, svojim odlukama tijekom mandata te odnosima s Miloradom Dodikom i HDZ-om BiH.
Prema njegovim riječima, na određenoj razini u Washingtonu postojala je jasna želja da dužnost napusti prije završetka mandata. Kao jedan od mogućih razloga naveo je paket mjera kojima je izmijenio izborna pravila i pokušao ojačati integritet izbornog procesa.
Listopadski izbori trebali bi biti prvi održani prema novim pravilima, koja uključuju biometrijsku identifikaciju birača radi smanjivanja izbornih prijevara. Schmidt je želio ostati na dužnosti kako bi nadzirao njihovu primjenu, ali mu to, kako tvrdi, nije omogućeno.
„Američki stav nikada nisam u potpunosti razumio. Smatram da je to bila pogreška“, kazao je Schmidt, dodajući da će pojedine diplomatske odluke detaljnije opisati u budućim memoarima.
Spor oko Južne interkonekcije
Bivši visoki predstavnik potvrdio je da je i projekt Južne plinske interkonekcije bio jedan od razloga sukoba s američkom administracijom.
Naglasio je da se nije protivio izgradnji plinovoda koji bi BiH povezao s Hrvatskom i smanjio ovisnost o ruskom plinu. Problem, prema njegovu tumačenju, nije bio treba li projekt realizirati, nego na koji način.
Schmidt tvrdi da projekt takvog opsega mora poštovati vladavinu prava, imovinska prava i propisane pravne postupke. Naveo je da je izradio pravne prijedloge i dostavio ih predstavnicima SAD, Europske unije i ostalim sudionicima pregovora, ali da je u javnosti sve više izgledalo kao da Washington i Bruxelles zastupaju različite pristupe.
Upozorio na slabljenje ovlasti OHR-a
Schmidt nije želio govoriti o tome koga bi želio vidjeti kao nasljednika, ali je kritizirao europske članice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira i Europsku uniju jer se nisu pravodobno dogovorili o novom visokom predstavniku.
Ocijenio je da nepostojanje dogovora šteti vjerodostojnosti europskog odlučivanja te upozorio da se rasprava ne bi trebala voditi samo o imenima kandidata, nego i o budućem programu OHR-a.
Posebno se usprotivio mogućem ograničavanju mandata visokog predstavnika. Prema njegovu mišljenju, OHR mora zadržati mogućnost korištenja bonskih ovlasti kada to okolnosti zahtijevaju jer bi se u suprotnom njegova uloga svela na promatranje političkih događaja.
SAD i većina europskih država već se dulje ne uspijevaju usuglasiti o Schmidtovu nasljedniku ni o opsegu njegovih ovlasti. Dok Washington zagovara ograničeniji mandat, europski predstavnici inzistiraju na zadržavanju snažnog međunarodnog mehanizma u BiH.
Zašto nije smijenio Dodika ?
Govoreći o predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku, Schmidt je objasnio da ga nije smijenio korištenjem bonskih ovlasti jer je procijenio da bi takva odluka mogla izazvati dodatnu političku eskalaciju.
Kazao je da političke krize na Balkanu mogu dobiti vlastitu dinamiku te da nije bio spreman donijeti odluku koja bi mogla povećati rizik od nestabilnosti ili nasilja.
Umjesto administrativne smjene, tvrdi, odlučio se za pravni odgovor kojim je želio poslati poruku da napadi na ustavni poredak neće biti tolerirani.
O optužbama da je pogodovao HDZ-u
Schmidt se osvrnuo i na tvrdnje da je tijekom mandata bio pristran prema HDZ-u BiH. Podsjetio je da je svojim odlukama omogućio imenovanje Vlade Federacije BiH predvođene SDP-om nakon izbora 2022. godine, unatoč izostanku suglasnosti tadašnjeg potpredsjednika Federacije iz SDA.
Istodobno, kazao je, nije prihvatio zahtjev HDZ-a prema kojem bi Hrvati mogli samostalno birati svog člana Predsjedništva BiH bez prethodne promjene daytonskog ustava.
Svoj položaj opisao je parafrazirajući austrougarskog cara Franju Josipa, navodeći da vjerojatno nije upravljao tako loše ako su svi bili približno jednako nezadovoljni njegovim odlukama.
„Građani prije svega žele mir“
Schmidt je svoj mandat ocijenio relativno uspješnim kada je riječ o funkcioniranju institucija, ali je priznao da nije postignut jednak napredak u procesu pomirenja.
Prema njegovim riječima, stanovnici BiH od političara prije svega očekuju mir. Iako ne vjeruje da trenutačno postoji realan rizik od novog rata, smatra da svaka ozbiljnija politička kriza oživljava sjećanja i strahove građana.
Procijenio je da Bosna i Hercegovina vjerojatno neće postati punopravna članica Europske unije u idućih deset godina, ali da bi u razdoblju od pet godina mogla ostvariti određeni oblik postupne integracije.
Daytonski mirovni sporazum, zaključio je Schmidt, nije zamišljen kao trajno i konačno uređenje, nego kao „ulaganje u mir“ koje je trebalo omogućiti razvoj funkcionalne, demokratske i multietničke države. OHR je opisao kao izvanrednu i privremenu instituciju koja će izgubiti svrhu tek kada domaće vlasti budu sposobne samostalno osigurati stabilnost i vladavinu prava./HMS/
