Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Šemsudin Mehmedović organizirali su u Sarajevu konferenciju za novinare kako bi, kako su najavili pokazali da su Hrvati prezastupljeni u BiH na štetu Bošnjaka. Mada je riječ o skupu kojeg oragniziraju dvojica bošnjačkih političkih dužnosnika u zgradi Parlamenta BiH Konaković ju je predstavio kako “instucionalni i zvaničan odgovor” na Deklaraciju Hrvatskog sabora kojom se traži osiguravanje izbornog modela kako bi Hrvati mogli izabrati svog člana Predsjedništva, što u Sarajevu smatraju “mješanjem u unutarnje stvari BiH”. Mehmedović je pri tom političke predstavnike hrvatskog i srpskog naroda nazvao “političkim proksijima” koji djeluju “antibosanski” prenosi Hrvatski Medijski Servis.
Ocijenili su da je neophodno na osnovu podataka i stručnih analiza sagledati zastupljenost konstitutivnih naroda u institucijama BiH, upozoravajući na političke zloupotrebe pitanja legitimnog predstavljanja i posljedice koje neravnopravna zastupljenost može imati na funkcioniranje države.
To su poručili uoči početka konferencije “Položaj konstitutivnih naroda i Ostalih u institucijama u Bosni i Hercegovini”, koja se održava danas u Sarajevu.
Konaković je, kako prenosi Fena, ocijenio je važnom činjenicu da se institucionalno otvara rasprava o pitanjima konstitutivnosti i legitimnog predstavljanja, temama koje se, kako je kazao, u BiH često koriste za podgrijavanje političke atmosfere, posebno u predizbornim periodima.
– Osim onih koji to rade u BiH, sve primjetniji utjecaj i drugih zemalja – rekao je Konaković.
Istakao je da je Rezolucija o Hrvatima u BiH usvojena u hrvatskom Saboru, kojom se poziva na formiranje hrvatske izborne jedinice, možda bila okidač za vraćanje u okvire argumentacije i definiranje, prije svega, termina koje neki zloupotrebljavaju u BiH, a to su konstitutivnost i legitimno predstavljanje.
Konaković je kazao da se zahtjev hrvatskih političkih predstavnika odnosi na način izbora člana Predsjedništva BiH te da je riječ o pitanju koje je, po njegovom mišljenju, potpuno ustavno i legalno.
U tom kontekstu, napomenuo je da je i ranije postojala spremnost da se, imajući u vidu da su Hrvati najmanji konstitutivni narod u BiH, izađe ususret određenim zahtjevima koji se odnose na njihovo političko pozicioniranje.
– Ali, danas onda imate one koji sve to pogaze, ne cijene i ne razumiju, a problematiziraju jedno pitanje i onda se grubo miješaju u ustavno uređenje u Bosni i Hercegovini, kazao je Konaković aludirajući na Hrvatski sabor.
Ukazao je i na način raspodjele rukovodećih funkcija na državnoj razini, navodeći da u 36 institucija Bosne i Hercegovine rukovodeće pozicije pripadaju predstavnicima tri konstitutivna naroda po principu 12-12-12.
– Pitam zašto? Nigdje nije propisano. Zašto bi Hrvati i Bošnjaci imali po 12 rukovodećih pozicija kada Ustav BiH kaže da će se u toj vrsti pozicioniranja voditi računa o procentualnoj zastupljenosti? – upitao je Konaković, krivotvoreći odredbe Ustava.
Najavio je da će tijekom konferencije biti napravljena i paralela između stanja u kantonima u kojima vlast predvodi Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH i drugim kantonima.
Naglasio je da cilj današnje rasprave nije produbljivanje političkih sukoba, već usmjeravanje dijaloga ka pronalaženju mogućih rješenja i otvaranju tema koje se odnose na suštinske probleme.
Poručio je da će odgovor ponuđen tijekom konferencije biti institucionalan, služben i zasnovan na stručnim argumentima, smatrajući valda da su Mehmedović i on “institucije države”.
Za zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Šemsudin Mehmedović u svom je istupu čas koristio termin konstitutivni narodi, čas neustavni terminu etničke skupine stvarajući terminolšku zbrku.
Izjavio je da će današnja konferencija prvi put otvoriti pitanja koja smatra važnim za odnose među etničkim skupinama u BiH, s posebnim fokusom na poštivanje ustavnih odredbi i funkcioniranje bh. institucija.
Ocijenio je da je pitanje etničke zastupljenosti i rad institucija BiH pod značajnim utjecajem političkih aktera, koje je okarakterizirao kao antibosanske.
Naveo je da će na osnovu analiza i precizno utvrđenih podataka biti moguće sagledati položaj konstitutivnih naroda u procesu funkcioniranja institucija BiH te utvrditi u kojoj mjeri sudjeluju u njihovom radu.
Također je istakao da bi konferencija trebala pokazati kakav odnos susjedne države imaju prema političkim akterima u BiH koje smatra njihovim političkim “proksijima”, navodeći da oni djeluju suprotno interesima države Bosne i Hercegovine.
Mehmedović je naglasio da cilj nije prebrojavanje etničke pripadnosti građana, već ukazivanje na, kako je naveo, problem slabljenja političkog i društvenog utjecaja najbrojnijeg naroda u BiH.
Upozorio je da bi takvi trendovi mogli imati ozbiljne posljedice po političke prilike u zemlji, uključujući dodatnu radikalizaciju političke scene, otežano funkcioniranje institucija te mogućnost potpunih blokada u njihovom radu.
Na osnovu ustavnopravnog i empirijskog pristupa, na današnjoj konferenciji bit će predstavljene analize zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih u institucijama u BiH uključujući raspodjelu rukovodećih funkcija i kadrovsku strukturu, radi objektivnog sagledavanja njihove usklađenosti s ustavnim i zakonskim okvirom.
Posebna pažnja bit će posvećena nedosljednoj primjeni ustavnih odredbi i provođenju odluka Ustavnog suda BiH, pitanjima ravnopravne zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih u institucijama u našoj zemlji te uticaju dugotrajnih političkih kompromisa na funkcioniranje institucija, transparentnosti procesa imenovanja i očuvanju profesionalnih standarda, stručnosti i kvaliteta kadrovskih rješenja u javnom sektoru./HMS/
