Otprije je jasno kako bošnjačke političke stranke žele i po peti put glasovima Bošnjaka izabrati hrvatskog člana Predsjedništva. Nakon što su četiri puta Hrvatima nametnuli Željka Komšića, sada to žele napraviti i s njegovim savjetnikom Slavenom Kovačevićem. Međutim, unutar bošnjačkog diskursa počeli su se javljati pojedini pozivi da Bošnjaci ovaj put podrže kandidate stranaka s hrvatskim predznakom kako bi se osporio princip legitimnog predstavljanja.
Princip legitimnog predstavljanja je temeljni normativni i institucionalni koncept u suvremenoj politološkoj znanosti, ustavnom pravu i teoriji demokracije i bavi se načinom prenošenja političke volje građana ili u slučaju Bosne i Hercegovine konstitutivnih zajednica na donositelje odluka. Ipak, u bošnjačkoj javnosti je često osporavan i nazivan takozvani. Iako se on primjenjuje i u jednonacionalnim zemljama s većinski građanskim principom liberalne demokracije, ali i u složenim društvima poput Bosne i Hercegovine s principima konsocijacijske demokracije, čiji je idejni zagovaratelj nizozemsko-američki politolog Arend Lijphart. Ipak, bošnjačka politika ne priznaje realnost svoje zemlje da je ona složena i da ju dijele s druga dva naroda, piše Radiotelevizija Herceg-Bosne.
“Federacija, odnosno država Bosna i Hercegovina mora funkcionirati na temeljima načela ravnopravnosti i konstitutivnosti. To je moguće tako što će Hrvati birati svog člana Predsjedništva, Srbi svoga, a Bošnjaci svoga i da se nitko nikome neće petljati u njihov izbor. Ovdje ponovno dolazi do toga da se Bošnjaci, odnosno bošnjačko biračko tijelo po sugestijama određenih medijskih krugova petljaju na neki način za izbor hrvatskog člana Predsjedništva i to je potpuno nepotrebno u ovom trenutku i dovodi do još veće nestabilnosti nefunkcionalnosti Bosne i Hercegovine”, kazao je politolog Marko Lucović.
U međuvremenu, nastavno na nedavni spor unutar Središnjeg izbornog povjerenstva oko naziva članova predsjedništva na glasačkim listićima, Sud BiH je potvrdio njihovu ispravnost i držao se Ustava, a ne izmišljene konstrukcije “iz reda hrvatskog, bošnjačkog ili srpskog naroda”.
“Sud BiH odbacio je kao nedopuštenu žalbu žaliteljice izjavljenu na sadržaj glasačkog listića, zbog korištenja pridjeva “hrvatski”, “bošnjački” i “srpski” uz članove Predsjedništva BiH”, istaknuo je Bunoza.
U proteklom razdoblju javnosti su se pojavili pojedini pozivi da Bošnjaci predriblaju, izigraju ili prevare Hrvate tako da ovaj put podrže kandidate iz stranaka s hrvatskim predznakom kako bi se izbili svi argumenti o neravnopravnosti i ugroženosti Hrvata. Međutim, politološka struka ocjenjuje kako je Hrvatima puno važniji princip biranja od samih kandidata. Jer ni izbor hrvatskog člana Predsjedništva, ali ni cjelokupno hrvatsko pitanje ne može se vezati uz jednog pojedinca ili uz jednu stranku.
“Cijela ta priča ne vodi se oko toga koji će kandidat biti izabran, odnosno iz koje stranke, pitanje je odakle crpi svoj legitimitet. Odnosno ima li podršku onoga naroda u čije ime će i sjediti u tom Predsjedništvu. Mislim da se ne bi smjelo pristajati na takve političke igrice jer to je ipak prevelika tema i prevažno pitanje da bi ga na taj način obezvrjeđivali. Dakle, ključno pitanje je tko će izabrati toga člana da ima podršku onoga naroda u čije ime će tamo i sjediti”, smatra politologinja Ana Sušac.
“Ova teza je potpuno promašena, potpuno suluda, da uopće može doći do toga da se glasovima bošnjačkog biračkog tijela izabere kandidat bilo da je iz HDZ-a ili neke druge stranke. Hrvati će i dalje bit neravnopravni da se u bilo kojem slučaju izabere ili Slaven Kovačević ili Zdenko Lučić ili Darijana Filipović bošnjačkim glasovima i to treba biti svima jasno. Dakle, pustite Hrvate da svojim glasovima biraju svog političkog predstavnika i pustite da svi ostali narodi biraju svog političkog predstavnika i onda će u ovoj državi svima biti komotnije i svima bolje”, dodaje Lucović.
Dakle, suštinski se u političkim zahtjevima Hrvata ništa ne može promijeniti glasuju li Bošnjaci za bilo kojeg od tri ponuđena kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva. Promijenit će se samo kada se osigura da Hrvati sami neometano mogu birati svog člana Predsjedništva uz dodatak da je Predsjedništvo samo jedan primjer političke neravnopravnosti Hrvata. /HMS/
