Večeras predstavljanje romana Posliednji tabu autora Marija Raguža
Mario Raguž, novinar i književnik autor je romana Posljednji tabu kojeg će danas s početkom u 20,00 sati stolačkoj publici predstaviti u sklopu proslave Dana grada Stoca. Predstavljanje će se održati u Biskupijskom centru Sarsenterum. Uz autora o knjizi će govoriti književnik Stanko Krnjić i Ivan Baković predsjednik DHKHB. U glazbenom dijelu večeri nastupaju djevojke iz glazbene skupine Vidoštačka kraljica, piše stolac.gov.ba.
Mario Raguž je rođen 1969. u Stocu. Urednik je i novinar na Hrvatskoj televiziji. Autor više desetaka emisija i dokumentarnih filmova, a scenarist je HTV-ove serije “Naši i vaši”. Diplomirao je i magistrirao na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Hrvatski je branitelj i dragovoljac, odlikovan Spomenicom Domovinskoga rata. Dva dokumentarna filma, kojima je bio scenarist i redatelj prevedena su na talijanski, engleski i njemački jezik. Redatelj je i scenarist desetak dokumentarnih filmova; za Dječji program HTV-a napisao je deset bajka za seriju ”Pričopričalica”. Urednik, voditelj i scenarist emisije ”Pozitivno” koja se na Hrvatskoj televiziji prikazuje više od deset godina. Nekoliko godina bio je kolumnist Katoličkoga tjednika. Pjesma i priča su mu uvrštene u čitanke za osnovne škole u Republici Hrvatskoj. Objavio je djela: Suncodrag i Svjetlimir, slikovnica, Zagreb, 1999.; Naši i vaši, roman, Zagreb, 2002.; Metlouška, slikovnica, Zagreb, 2002.; Spjev Ocu, religijska poema, Zagreb, 2004.; Mačka Mjaučka, pjesme za djecu, Zagreb, 2012.; Knjiga koju ne smiješ pročitati, lirska proza, Zagreb, 2015.; Posliednji tabu, roman, Zagreb, 2022.
– Oglas-
O Romanu Posliednji tabu :
Mladi novinar Hrvoje želi se oženiti svojom djevojkom Anom. Za to mu treba stalan posao i djevojčin pristanak. Konačno je uspio dobiti stalan posao i odmah kreće u prosidbu. No, to ne ide bez problema. Dobio je posao, ali i tešku novinarsku zadaću. Njegov glavni urednik, inače iskusni novinar, daje mu zadatak da istraži istinu o logoru Jasenovac. To je osjetljiva tema koja će mu donijeti dosta problema. Još više problema ima sa ženidbom jer roditelji nisu iste političke orijentacije, a vjerski i nacionalno nije sve kako bi željeli Hrvojevi roditelji.
Radnja romana „Posliednji tabu” događa se u Hrvatskoj 2000-tih, ali to nije današnja Hrvatska, nego hipotetska Hrvatska u kojoj je uspio „puč” ili „urota Vokić-Lorković” pa je NDH prešla na stranu saveznika, a hrvatski partizani i ustaše su sačuvali hrvatsku Državu koja je nakon rata krenula demokratskim putem. Pojavila su se različita pitanja. Je li u takvoj državi kardinal Stepinac postao blaženik, koji je teritorij te države, gdje su završili Tito i Pavelić, bi li postojala velika dijaspora u Rusiji ….. U romanu se spominju neki stvarni događaji, a ima i dosta izmišljenih događaja. Neka čitatelji istražuju.
U romanu „Posliednji tabu” prikazano je kako funkcioniraju mediji, pokazano je dijelom kako djeluju političke stranke, kako se mladog čovjeka može manipulirati, kako se mladi čovjek, barem dijelom, može sam zaštititi ako shvati manipulaciju. Roman je na trenutke ozbiljan, ali ima ponešto i humora.
Tematika alternativne povijesti nije nova književna vrsta. I u današnje vrijeme ima romana, filmova i serija koje prati brojna publika. „Posliednji tabu” je dijelom i kontroverzan, što zbog teme koju obrađuje, a što zbog pisanja na korijenskom hrvatskom jeziku. Kao što kaže jedan od likova u romanu: “Kada te svi mrze to je isto kao da te nitko ne mrzi!”
– Oglas 2 –
[adrotate banner="8"]