Od početka godine do kraja srpnja u Hrvatskoj je izdano oko 106.000 dozvola za boravak i rad stranih državljana, što je 7.5 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.
Istodobno je gotovo prepolovljen broj dozvola za novo zapošljavanje, dok je porastao broj produljenja postojećih i sezonskih dozvola.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar rekao je za HRT da je trenutačno u Hrvatskoj zaposleno oko 155.000 stranih radnika.
“S obzirom da je Hrvatska izložena turističkoj djelatnosti i sezonalnosti, da smo omogućili i fleksibilnije zapošljavanje osoba koje rade u sezoni, tako da imamo broj od 155 tisuća danas zaposlenih. I moram reći da smo smanjili broj izdanih radnih dozvola jer smo omogućili i korištenje instituta produženja radnih dozvola”, rekao je Lončar.
Za novo zapošljavanje izdano 41.716 dozvola
Za novo zapošljavanje stranih radnika ove je godine izdano 41.716 dozvola, što je upola manje nego lani.
Najviše stranih radnika dolazi iz Bosne i Hercegovine, oko 19.500. Slijedi Srbija s više od 17.800 radnika, zatim Filipini s oko 15.700 te Nepal, Sjeverna Makedonija i Indija.
Najviše dozvola izdano je za rad u turizmu i ugostiteljstvu, više od 43.500.
U graditeljstvu ih je izdano oko 27.000, u industriji oko 12.000, u prometu i vezama više od 6500, a u trgovini nešto više od 6300.
Najviše stranih radnika zaposleno je na području Zagrebačke županije, a slijede Istarska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija.
“Potrebe su velike u gotovo svim sektorima”
Potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore Antun Trojnar rekao je za HTV da je nedostatak radnika i dalje jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva.
“Potrebe su velike, a povećane su potrebe u skoro svim sektorima”, rekao je.
Prema njegovim riječima, najveća potražnja postoji u građevinarstvu, industriji, proizvodnji i prijevozu, ali sve više radnika nedostaje i u uslužnim djelatnostima.
Trojnar kaže da strani i sezonski radnici uglavnom služe kao dopuna postojećoj radnoj snazi, a poslodavci posebno cijene one koji već imaju iskustvo i potrebno znanje.
“Pokazali su se jako dobri radnici iz Filipina i zato je taj veliki broj radnika koji nam dolazi iz Filipina, ali i iz ostalih zemalja”, rekao je.
Obrtnici strahuju da će im obučeni radnici otići
Trojnar upozorava i da mali obrtnici često ulože vrijeme i novac u obuku radnika, a zatim ga izgube jer prijeđe u veću tvrtku.
“Upravo zato smo i pozdravili ovaj zakon da nam se povećaju radne dozvole, da nisu više godinu za godinu, nego na dvije godine”, rekao je.
Smatra da su se razlike u plaćama između Hrvatske i dijela zapadne Europe smanjile te da je odlazak domaćih radnika u Njemačku, Austriju i Italiju danas nešto manje izražen nego ranije.
Prema njegovim riječima, kada se usporedi jednak broj radnih sati, cijena rada u Hrvatskoj u pojedinim sektorima već je vrlo blizu onoj u tim zemljama.
Podržavaju učenje hrvatskog jezika
U Hrvatskoj obrtničkoj komori podržavaju i obvezu učenja hrvatskog jezika za strane radnike.
Trojnar smatra da je poznavanje jezika posebno važno u trgovini, ugostiteljstvu i drugim djelatnostima u kojima radnici svakodnevno komuniciraju s građanima.
Pozdravio je vaučere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za učenje hrvatskog jezika te programe koje provodi Obrtničko učilište.
Na burzi rada oko 62.000 nezaposlenih
Dok Hrvatska i dalje u velikoj mjeri ovisi o uvozu radne snage, na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje registrirano je oko 62.000 nezaposlenih.
Cilj je, navode iz HZZ-a, što veći dio njih uključiti u tržište rada.
U mjere aktivne politike zapošljavanja u posljednjih deset godina uloženo je oko 1.5 milijardi eura, a među najpopularnijim mjerama bila je potpora za samozapošljavanje./HMS/
