Predsjednik Udruženja “Zelene beretke” Muhamed Švrakić u novoj je objavi postavio niz pitanja Slavenu Kovačeviću o njegovu ranijem nacionalnom izjašnjavanju, uklanjanju oznake “Hrvat” sa stranice Gradskog vijeća Sarajeva te njegovoj kandidaturi za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Muhamed Švrakić ponovno se na Facebooku obratio Slavenu Kovačeviću, ovoga puta fokusirajući se na njegovu nacionalnu pripadnost evidentiranu u dokumentima, postupak pred Europskim sudom za ljudska prava te kandidaturu 2026. godine.
Švrakić navodi da slučaj Kovačević više nije samo pitanje njegove predstavke pred Europskim sudom za ljudska prava, nego i pitanje političke vjerodostojnosti, službenih evidencija i odgovornosti institucija Bosne i Hercegovine.
Švrakić: Oznaka “Hrvat” uklonjena je nakon Kovačevićevog zahtjeva
Prema Švrakićevim navodima, Vlada Bosne i Hercegovine 7. lipnja 2024. pred Velikim vijećem dostavila službeni podatak Gradskog vijeća Sarajeva prema kojem je Kovačević bio evidentiran kao Hrvat.
Švrakić tvrdi da je pet dana kasnije, 12. lipnja 2024., ta oznaka uklonjena sa službene stranice, i to, kako navodi, nakon usmenog zahtjeva Slavena Kovačevića.
Dalje navodi da je Kovačević 18. lipnja Sudu dostavio novi ispis iste službene stranice na kojem je rubrika nacionalnosti bila prazna te osporio podatak koji je Vlada prethodno dostavila.
Prema Švrakićevoj objavi, Kovačević pritom Sudu nije rekao da je prethodno sam tražio uklanjanje toga podatka.
Veliko vijeće je njegovo postupanje u vezi s ovim pitanjem ocijenilo kao obmanjujuće.
Švrakić zbog toga pita tko je prihvatio usmeni zahtjev, tko je odobrio promjenu službenog podatka, na temelju kojeg propisa, postoji li službena zabilješka te je li nakon svega netko odgovarao.
Pita je li kao Hrvat sudjelovao u popunjavanju nacionalne strukture Vijeća
U objavi se osvrnuo i na Kovačevićev raniji mandat u Gradskom vijeću Sarajeva.
Švrakić navodi da nacionalna pripadnost u Gradskom vijeću nije bila samo biografski podatak, nego da su propisi određivali nacionalnu strukturu Vijeća i jamčili minimalnu zastupljenost konstitutivnih naroda, dok je nacionalno opredjeljenje bilo dio kandidatske procedure.
Zbog toga traži objavu originalne dokumentacije iz vremena Kovačevićeva ulaska u Gradsko vijeće te postavlja pitanje je li kao Hrvat sudjelovao u popunjavanju propisane hrvatske zastupljenosti.
Ako jeste, onda treba objasniti kako je moguće da je status Hrvata relevantan kada se ulazi u instituciju, a problematičan kada taj isti podatak postane dokaz pred Europskim sudom.
Pitanja o postupku pred Europskim sudom
Švrakić potom pita zbog čega se Kovačević pred Sudom pozicionirao kao građanin koji ne deklarira pripadnost konstitutivnim narodima ako, kako navodi, postoje službeni podaci o njegovu ranijem izjašnjavanju kao Hrvata.
Pita i zašto Sudu odmah nije predstavljena cijela povijest njegova nacionalnog izjašnjavanja te zašto nije naveo da je ranije bio evidentiran kao Hrvat.
Švrakić u objavi također spominje dokumentaciju o Kovačevićevoj izjavi o pripadnosti hrvatskom narodu prilikom stjecanja hrvatskog državljanstva.
Kao jedno od ključnih pitanja izdvaja vrijeme uklanjanja oznake sa stranice Gradskog vijeća.
Zašto ste tražili brisanje oznake “Hrvat” baš nakon što je Vlada BiH tu informaciju dostavila Velikom vijeću?
Osvrnuo se i na konačni ishod predstavke
Švrakić tvrdi da je Kovačević nakon konačne odluke odgovornost za neuspjeh pred Sudom prebacivao na Hrvatsku, hrvatsku politiku, lobiranje i druge aktere.
U svojoj objavi naglašava da, prema dokumentaciji na koju se poziva, Hrvatska nije tražila uklanjanje oznake “Hrvat” sa stranice Gradskog vijeća Sarajeva niti je Sudu dostavila novu stranicu s praznom rubrikom.
Prema brojkama koje Švrakić navodi, prigovor zloupotrebe prava na predstavku prihvaćen je omjerom 16:1, dok je omjerom 12:5 odlučeno da nema statusa žrtve u odnosu na diskriminacijske zahtjeve. Predstavka je, navodi, proglašena nedopuštenom.
Švrakić povezao slučaj s kandidaturom 2026. godine
Švrakić na kraju svoju objavu povezuje s Kovačevićevom kandidaturom 2026. godine za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine .
Posebno ističe kontrast između, kako tvrdi, Kovačevićeva zahtjeva iz 2024. da se oznaka “Hrvat” ukloni sa službene stranice i njegove aktualne kandidature.
Svatko ima pravo izjašnjavati se kako želi. Ali kada političar nacionalno izjašnjavanje koristi unutar institucija čiji sastav ovisi o nacionalnoj pripadnosti, a zatim pred međunarodnim sudom vodi predmet u kojem je upravo nacionalna pripadnost jedno od središnjih pitanja, javnost ima pravo tražiti potpunu transparentnost.
Švrakić Kovačeviću zato postavlja nekoliko pitanja: zašto je pred Europskim sudom nastupao kao građanin koji ne deklarira pripadnost konstitutivnim narodima ako je ranije bio evidentiran kao Hrvat, zašto je tražio uklanjanje te oznake nakon što je podatak dostavljen Sudu, tko je promjenu odobrio te je li kao Hrvat sudjelovao u popunjavanju nacionalne strukture Gradskog vijeća.
Objavu završava pitanjem koje povezuje događaje iz 2024. s Kovačevićevom kandidaturom dvije godine kasnije.
Ako je “Hrvat” 2024. bio toliki problem da ste tražili da se izbriše, kako ste 2026. ponovno postali Hrvat kada treba biti kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda?/HMS/
