Europarlamentarka Željana Zovko obratila se nadležnim tijelima Europskog parlamenta zbog, kako navodi, neistinitih tvrdnji i huškačkog jezika kojima je tijekom izborne kampanje targetira ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković. Zovko poručuje da političke razlike ne smiju prerasti u osobne napade te ističe svoj dugogodišnji angažman na europskom putu BiH i ravnopravnosti konstitutivnih naroda.
« Obratila sam se nadležnim tijelima Europskog parlamenta, uključujući Delegaciju za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom te Skupinu za potporu demokraciji i koordinaciju izbora, zbog kontinuiranog iznošenja neistina i huškačkog jezika kojim me predsjednik stranke Narod i pravda Elmedin Konaković, obnašajući dužnost ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, osobno targetira tijekom službene izborne kampanje.
Tvrdnja da sam „zatrovala sve urede u Bruxellesu“ i da Bošnjake ili muslimane predstavljam kao prijetnju Europi kategorički je neistinita. Kritizirati konkretne političke aktere, pojave radikalizma i modele političke dominacije nije isto što i optuživati cijeli narod ili vjersku zajednicu. Kao supredsjedateljica Radne skupine EPP-a za međukulturni i međureligijski dijalog godinama radim upravo na promicanju dijaloga, tolerancije i međusobnog razumijevanja među različitim vjerskim i kulturnim zajednicama.
Posebno zabrinjava što takve optužbe iznosi visoki državni dužnosnik tijekom izborne kampanje, koristeći militarizirani rječnik o „ofenzivi“ i „strijelama“, kao i formulacije koje dodatno produbljuju nepovjerenje među konstitutivnim narodima. Takav jezik ne pridonosi demokratskoj raspravi, nego osobnom targetiranju, širenju dezinformacija i stvaranju neprijatelja radi političke mobilizacije. To je osobito neodgovorno jer sam zbog svojega političkog djelovanja već bila izložena ozbiljnim prijetnjama, uključujući prijetnje smrću, o čemu su bili obaviješteni predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola i nadležne sigurnosne službe Parlamenta.
Od nadležnih europskih tijela nisam zatražila da odlučuju o političkom neslaganju, nego da ove izjave razmotre u okviru praćenja izbornog okruženja, huškačkog govora, dezinformacija, zastrašivanja i osobnog targetiranja. Izborna kampanja mora se voditi mirno i odgovorno, bez korištenja nacionalnog ili vjerskog identiteta za produbljivanje podjela i ugrožavanje sigurnosti političkih neistomišljenika.
Najbolji odgovor na iznesene neistine moj je gotovo desetogodišnji rad u Europskom parlamentu za europsku, stabilnu i funkcionalnu Bosnu i Hercegovinu. Kao izvjestiteljica Europskog parlamenta za Instrument pretpristupne pomoći IPA III i Plan rasta za zapadni Balkan aktivno sam radila na tome da Bosna i Hercegovina dobije pristup europskim sredstvima namijenjenima reformama, gospodarskom razvoju, povezivanju i poboljšanju životnog standarda svih njezinih građana. Kontinuirano sam se zalagala da Bosna i Hercegovina dobije status kandidatkinje, da se otvore pristupni pregovori te da proširenje na zapadni Balkan ostane strateški prioritet Europske unije.
U radu na godišnjim rezolucijama Europskog parlamenta o Bosni i Hercegovini dosljedno sam zastupala vladavinu prava, funkcionalne institucije, europske reforme, borbu protiv korupcije, slobodne i poštene izbore, povratak povjerenja među narodima te punu provedbu Dayton–Pariškog mirovnog sporazuma. U središtu mojeg djelovanja uvijek su bili zaštita prava svakog građanina te ustavna ravnopravnost Bošnjaka, Hrvata i Srba kao triju konstitutivnih naroda.
Legitimno političko predstavljanje temeljno je demokratsko pitanje, a ne privilegija bilo kojeg naroda. Bosna i Hercegovina ne može biti stabilna ni funkcionalna ako jedan, brojniji birački korpus može presudno utjecati na izbor političkih predstavnika drugog konstitutivnog naroda. Takva praksa oduzima Hrvatima mogućnost da sami izaberu svoje predstavnike, narušava povjerenje među narodima i slabi vjerodostojnost državnih institucija. Nitko ne može graditi vlastiti politički legitimitet oduzimajući ga drugome.
Zato reforma izbornog zakonodavstva nije sporedno ili isključivo unutarnje političko pitanje. Ona je jedan od ključnih preduvjeta daljnjeg napretka Bosne i Hercegovine prema članstvu u Europskoj uniji. Europski parlament u svojim je rezolucijama više puta potvrdio potrebu za izbornom i ustavnom reformom koja će ukloniti sve oblike diskriminacije te istodobno zajamčiti legitimno predstavljanje i ravnopravnost triju konstitutivnih naroda. Ta se dva cilja međusobno ne isključuju, nego ih je potrebno ostvariti zajedno.
Bosni i Hercegovini danas nisu potrebne nove podjele ni izmišljeni neprijatelji u Zagrebu i Bruxellesu. Potrebni su joj politička zrelost, reformski konsenzus, odgovorno vodstvo i institucije koje će vjerodostojno provoditi europske obveze. Kao zemlja kandidatkinja mora pokazati i visok stupanj usklađenosti sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije te odgovorno i dosljedno zastupati međunarodne obveze koje je prihvatila.
Neću dopustiti da osobne optužbe i neistine zasjene moj dugogodišnji rad za Bosnu i Hercegovinu i njezinu europsku budućnost. Nastavit ću se zalagati za državu u kojoj će sva tri konstitutivna naroda biti ravnopravna, svaki građanin zaštićen, a izborni sustav pošten i vjerodostojan », zaključuje Zovko.
