Ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman rekao je da brod “Jadran” nije jedina imovina koju Hrvatska traži od Crne Gore te da službeni Zagreb ima dokumentaciju koja dokazuje da je riječ o imovini vrijednoj više od 2,7 milijardi dolara.
Grlić Radman je sudjelovao na sastanku ministara vanjskih poslova Berlinskog procesa u Pržnom te zajedno s potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova Crne Gore Ervinom Ibrahimovićem i europskom povjerenicom za proširenje Martom Kos položio vijence kod spomen-ploče hrvatskim zatočenicima u bivšem logoru Morinj, prenosi Hina.
Na sastanku Berlinskog procesa ministar Grlić Radman istaknuo je važnost regionalne suradnje, gospodarske integracije, energetske sigurnosti i provedbe reformi na putu država Zapadnog Balkana prema Europskoj uniji. Naglasio je da su dobrosusjedski odnosi, pomirba, vladavina prava te poštovanje pravomoćnih presuda važan dio vjerodostojnog europskog puta regije.
Hrvatski šef diplomacije rekao je novinarima da Hrvatska posjeduje interaktivne mape i dokumente koji pokazuju što je bilo u Hrvatskoj 31. svibnja 1990., a što godinu dana kasnije.
“Tada smo imali oko 207 plovila u Hrvatskoj i 30-ak u Crnoj Gori, a godinu kasnije situacija je obrnuta – 207 u Crnoj Gori, a 30-ak u Hrvatskoj”, rekao je hrvatski ministar vanjskih poslova.
Dodao je da Hrvatska raspolaže podacima o nestaloj imovini, uključujući vojne brodove, podmornice i vojnu bolnicu.
“Nestalo je dosta plovila pod okriljem noći, recimo jedna podmornica našla je put preko jedne države u jednu drugu državu, vojna bolnica i tako dalje. Mi imamo to sve zapisano i radi se o imovini vrijednoj više od 2,7 milijardi dolara”, kazao je Grlić Radman.
On je rekao da je nesporno da Hrvatska podržava Crnu Goru u europskim integracijama, ali da ima osjećaj da se pojedina poglavlja zatvaraju prebrzo.
“Pazite, ne mogu se poglavlja samo tako zatvarati zato što… postoje nekakvi geopolitički razlozi. Tu se mora precizno vidjeti o čemu se radi. A i kod 14. poglavlja treba utvrditi prave razloge, dakle ući u suštinu, u supstancu. Nije stvar u tome da se poglavlje zatvori, nego ga treba dobro proučiti. To je naša preporuka i drugima”, rekao je Grlić Radman, dodajući kako ima osjećaj da se ta poglavlja nekako prebrzo zatvaraju.
Crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović rekao je da je Crna Gora još jednom poslala poruku da ne podržava politike 90-ih, politike destrukcije, rata i nesreća.
“A mi danas šaljemo poruku odavde da je Crna Gora spremna suočiti se s prošlošću i da želimo graditi društvo na istini, pravdi, ali isto tako da cijenimo sve patnje ljudi koji su prošli kroz ovaj bivši logor Morinj, ali i širom bivše Jugoslavije”, rekao je Ibrahimović.
Dodao je da isto tako Crna Gora očekuje da i druge države bivše Jugoslavije imaju isti odnos kada su u pitanju građani Crne Gore koji su doživjeli slične sudbine.
Povjerenica Europske unije zadužena za proširenje Marta Kos ocijenila je kako zajedničko sjećanje predstavlja važan korak na putu pomirenja u regiji.
“Kada se susjedi okupe da se zajedno prisjete bolnih događaja iz prošlosti, oni otvaraju put ka zajedničkoj budućnosti. Upravo je pomirenje bilo u temeljima europskih integracija nakon Drugog svjetskog rata”, rekla je Kos.
Na pitanje hoće li i status hrvatske zajednice u Crnoj Gori utjecati na to da Hrvatska blokira europski put Crne Gore, Grlić Radman odgovorio je da nema blokiranja, već samo potrebe da se ispune suštinska pitanja vladavine prava te ljudskih i manjinskih prava.
Grlić Radman naglasio je da poglavlje 23 tretira pitanje restitucije i da će tu, kako je naglasio, inzistirati na povratku oduzete imovine Hrvatima u Crnoj Gori, kao što je ranije posebnim zakonima vraćena Albancima i Srbima u toj zemlji.
“Znači, svima je oduzimana ta imovina, ali ako je svima vraćena, a Hrvatima nije, onda je to neka poruka”, zaključio je hrvatski ministar./HMS/
