Ovogodišnji Opći izbori u BiH donijeli su brže prebrojavanje glasova i rezultate izbora zahvaljujući uvođenju novih tehnologija. Ipak, pažnju javnosti ponovo je privukla visoka zbirna cifra od preko 400.000 nevažećih glasačkih listića na svim nivoima vlasti.
U analizi podataka o nevažećim listićima, Raport je sukladno podacima o izbornim rezultatima u okviru kojih SIP BiH objavljuje i statistike o važećim i nevažećim listićima, provjeravao i njihovu strukturu, jer dio javnosti često previđa i, sudeći po komentarima, procjenjuje da je ‘propao’ glas čak 400.000 birača.
Međutim, ova velika cifra predstavlja broj listića, a ne broj birača. S obzirom na to da svaki birač u BiH na općim izborima na biračkom mjestu dobiva četiri različita glasačka listića, iza ovog zbroja zapravo bi moglo stajati puno manje birača koji su ili namjerno ubacivali jedan ili više praznih glasačkih lsitića ili su na onim listićima koje su ispunili napravili namjerne ili nenamjerne greške.
Mnogi od njih su za određene razine vlasti glasali potpuno ispravno, dok je na nekom od preostalih papira njihov glas završio kao nevažeći.
Službena statistika pokazuje da se svi nevažeći listići dijele na dvije potpuno različite kategorije. Prvu čine potpuno prazni listići, kojih do sada ima 174.454, i oni predstavljaju svjestan izbor građana da izađu na biralište, ali da ne podrže nikoga za određenu razinu vlasti. Primjerice, jedan birač je odlučio ispuniti samo glasački listić za kantonalnu skupštinu, a za ostale razine je ubacio prazan listić ili je tu mogućnost birao na još nekoj razini vlasti.
Drugu kategoriju, sa 227.184 listića, čine oni koji su nevažeći iz drugih razloga, poput pogrešnog ispunjavanja ili višestrukog označavanja.
Arnautović kaže da se miješaju ‘kruške i jabuke’
Na današnjoj sjednici SIP-a BiH, član Središnjeg izbornog povjerenstva Suad Arnautović ocijenio je da kruže ‘dezinformacije o broju nevažećih glasačkih listića’, da se miješaju ‘kruške i jabuke’ i da nije isto kada se govori primjerice o nevažećim listićima za srpaskog člana Predsjedništva BiH i Skupštine USK.
Arnautović je zbog toga predložio da se SIP češće oglašava u javnosti kako o trenutnim aktivnostima SIP-a koji do 4. studenog mora utvrditi izborne rezultate, tako i o drugim informacijama o proteklim izborima,jer smatra da neke dezinformacije o navodnim manipulacijama s izbornim tehnologijama predstavljaju opasan udar na integritet izbornog procesa.
Prema analizi Raporta, tamo gdje su se birale pojedinačne funkcije, uvjerljivo dominiraju potpuno prazni listići. Najbolji primjer, koji potvrđuje Arnautovićevu tezu, jeste utrka za srpskog člana Predsjedništva BiH, gdje je zabilježeno preko 24.000 praznih listića, dok je broj nevažećih listića po drugom osnovu iznosio oko 4.900. Slično je i na razini cijelog Predsjedništva BiH, gdje je ubačeno više od 48.000 potpuno praznih listića, naspram samo 14.000 nevažećih iz drugih razloga. Isti trend bilježi se i u utrci za predsjednika Republike Srpske , gdje je prebrojano preko 20.000 praznih i tek oko 7.300 listića nevažećih listića iz drugih razloga.
To jasno pokazuje da su birači uglavnom tehnički znali kako ispuniti listić, ali su mnogi svjesno odlučili ostaviti prazan papir i time poslati jasnu političku poruku strankama.
Nasuprot tome, na parlamentarnim razinama i kantonalnim, odnosno županijskim skupštinama situacija je potpuno obrnuta i tu drastično skače broj listića koji su nevažeći iz drugih razloga.
Na razini Parlamenta BiH zabilježeno je preko 76.000 listića nevažećih iz drugih razloga, dok je praznih bilo znatno manje, oko 46.000.
Na razini Parlamenta Federacije BiH ta razlika iznosi preko 41.000 nevažećih po drugom osnovu naspram 29.000 praznih.
Ovaj fenomen je najočitiji u Narodnoj skupštini RS, gdje je prebrojano čak 42.000 listića nevažećih iz drugih razloga i tek oko 10.000 praznih. Slična slika dolazi i s kantonalne razine u Federaciji, koji zbirno bilježi preko 44.000 nevažećih iz drugih razloga i oko 19.000 praznih listića.
Ovo jasno implicira da se na listićima gdje su mogla biti zaokružena najviše tri broja i naziv samo jedne stranke, događalo više grešaka ili su bilo namjerno napravljeni nevažećima ukoliko je primjerice na takvom listiću bila ostavljena neka poruka.
Skeneri nisu upozoravali na nevažeće listiće, a mogli su
Znači, najviše praznih glasačkih listića ubačeno je za razini Predsjedništva BiH, gdje je do sada zabilježeno 48.039 praznih listića.
Odmah iza njega, s vrlo malom razlikom, nalazi se razina Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH sa 46.718 praznih listića.
Na današnjoj sjednici SIP-a, članica Irena Hadžiabdić osvrnula se na pitanja u javnosti zašto novi tehnološki uređaji, poput skenera, nisu automatski odbijali svaki nevažeći listić na biračkom mjestu.
Hadžiabdić je pojasnila da uređaji tehnički imaju tu mogućnost, ali da to nije bila intencija SIP-a. Skeneri su podešeni da odbiju listiće koji potiču s nekog drugog biračkog mjesta ili ako je papir fizički oštećen. Međutim, kada je u pitanju samo ispunjavanje, intencija nije bila da uređaj sugerira biraču da njegova volja neće biti prepoznata.
Nevažeći listić, a posebno onaj potpuno prazni, zakonom je dopuštena i legitimna volja građana kojom se također šalje određena poruka, na što je podsjetila i Hadžiabdić.
Vjerojatno će se broj nevažećih listića u narednim danima i povećavati, jer nisu izbrojani glasovi iz dijaspore, odnosno putem pošte, kao i ni svi glasovi mobilnih timova, zaključuje Raport./HMS/
