Nitko više, nakon objave izbornih rezultata, ne sumnja u to da će okosnicu nove vlasti u Federaciji BiH činiti HDZ BiH i SDA, a na razini BiH- HDZ BiH, SDA i SNSD. Drugačije i ne može jer su te tri stranke dobile većinsku podršku triju konstitutivnih naroda – Hrvata, Bošnjaka i Srba, pa će prema tome imati i većinu izaslanika u nacionalnim klubovima federalnog i državnog doma naroda. Bez tih većina u Federaciji BiH ne može se formirati izvršna vlast.
Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis
Istina, na razini BiH to je moguće jer je za potvrdu Vijeća ministara potrebna natpolovična većina, koja uključuje i najmanje jednu trećinu zastupnika iz oba entiteta u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. No, ako se želi vlast koja će usvajati zakone neophodne za napredak na europskom putu, vladajuća koalicija mora imati većinu (najmanje po tri izaslanika) u svakom od triju nacionalnih klubova Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. A to će jedino imati HDZ BiH, SDA i SNSD.
Jedina je nedoumica tko će biti drugi bošnjački partner SDA – Stranka za BiH ili SDP BiH. O tome će u konačnici odlučiti vrh SDA, koji je, međutim, i sam podijeljen oko toga koju od ove dvije stranke pozvati u vlast. Prema pisanju sarajevskih medija, stariji članovi vrha SDA, uključujući i samog lidera stranke Bakira Izetbegovića, skloniji su SDP-u, a mlađi Stranci za BiH.
SDA-u je potreban još jedan partner u Federaciji BiH jer s HDZ-om BiH nema natpolovičnu većinu u Zastupničkom domu, a ni većinu u srpskom klubu Doma naroda Parlamenta FBiH. Ove dvije stranke, naime, u Zastupničkom domu imaju 47 od potrebnih najmanje 50 glasova. No, kako je za formiranje vlasti ključna prohodnost u nacionalnim klubovima Doma naroda Parlamenta FBiH, gdje je u prvom krugu potrebno najmanje po 11, od 23, izaslanika za izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH, koji potom imenuju federalnu vladu, važno je da nova federalna koalicija ima prohodnost ne samo u hrvatskom i bošnjačkom nego i u srpskom klubu.
HDZ BiH u, još uvijek aktualnom mandatu, u hrvatskom klubu Doma naroda Parlamenta FBiH ima 14 izaslanika, a prema projekcijama toliko će ih imati i nakon ovogodišnjih posrednih izbora izaslanika iz županijskih skupština. To je dovoljno da ga se ne može zaobići preglasavanjem jednog potpredsjednika u postupku izbora federalne vlade, prema Schmidtovim nametnutim amandmanima na Ustav FBiH i Izborni zakon BiH. SDA je u prošlom sazivu imala 11 izaslanika u Klubu Bošnjaka, a s obzirom na znatno bolji izborni rezultat, na ovogodišnjim izborima, očekuje se da će ova stranka imati također 14 glasova u bošnjačkom klubu.
Što je sa srpskim klubom? U postojećoj stranačkoj strukturi SDP BiH ima sedam izaslanika, HDZ BiH tri, a SDA dva, ukupno 12 izaslanika. S obzirom na poboljšani izborni rezultat sve tri stranke, očekuje se da bi, ako bi se SDA odlučila pozvati SDP u vlast, koalicija SDA – SDP – HDZ BiH imala najmanje dva izaslanika više nego što ih ima u postojećem sazivu. Dakle, 14.
Ako bi se, pak, SDA odlučila pozvati Stranku za BiH u federalnu vlast, kapacitet nove koalicije bio bi znatno umanjen jer Stranka za BiH u postojećem sazivu ima samo jednog izaslanika u srpskom klubu. Koliko će ih imati u sljedećem sazivu, teško je procijeniti, ali je sigurno da koalicija SDA – SBiH – HDZ BiH ne bi imala potrebnih 11 glasova za izbor vodstva Federacije u prvom krugu. U tom slučaju moralo bi se ići u drugi krug, u kojem je prag sedam izaslanika u klubu u kojem ne postoji podrška 11 izaslanika za izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH.
Osim većeg broja izaslanika u srpskom klubu, SDP-u BiH ide u prilog još nekoliko faktora. Prvi je to što je njihov čovjek Denis Bećirović bošnjački član Predsjedništva BiH, koje sudjeluje u postupku imenovanja novog predsjedatelja Vijeća ministara. Ovaj put tu bi dužnost, prema načelu rotacije, trebao obnašati Bošnjak, kojeg bi, kao najjača bošnjačka članica buduće koalicije, trebala kandidirati SDA.
Drugi je razlog to što je lider Stranke za BiH Semir Efendić odbio ponudu Bakira Izetbegovića da se ne kandidira za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH u zamjenu za mjesto čelnog čovjeka Vijeća ministara, čime mu je uskratio pobjedu na izborima za Predsjedništvo BiH.
Istina, i Stranka za BiH i SDA bile su u oporbi te su žestoko kritizirale aktualnu vlast Trojke, predvođene SDP-om, pa se može reći da nije logično da SDA koalira sa strankom koju je napadala. No, ne bi bilo prvi put da ove dvije stranke budu zajedno u vlasti, iako su prethodno u predizbornoj kampanji bile „ljuti” rivali. To se dogodilo u mandatu od 2010. do 2014. godine, u vrijeme, za Hrvate, ozloglašene platformaške vlasti, kada su iz federalne vlade izbačeni HDZ BiH i HDZ 1990., koji su imali 90-postotnu podršku hrvatskih birača, a u vlast su uključeni HSP i Lijanovići.
SDP-u na ruku ide i činjenica da ga u vlasti preferira ne samo značajan dio članova Predsjedništva SDA, uključujući i samog Izetbegovića, nego i lider HDZ-a BiH Dragan Čović, i to zbog dobre suradnje koju je HDZ BiH u proteklom mandatu imao s federalnim premijerom i čelnikom SDP-a Nerminom Nikšićem.
Tko će, uz SDA i HDZ BiH, na kraju ući u federalnu vlast, odlučit će vrh SDA. Odluka se očekuje već idućeg tjedna.
Onoga koga SDA izabere, izvjesno je, čeka partnerstvo ne samo na federalnoj nego i na državnoj razini, u koaliciji s HDZ-om BiH i SNSD-om. /HMS/
