Veliki prosvjedi protiv visokih troškova života i lošeg stanja javnih službi prerasli su danas u nasilne nerede diljem Francuske. U gradu Limogesu zapaljena je povijesna gradska vijećnica, a vatra je zahvatila i njezin krov. U Parizu, Lyonu, Marseilleu i drugim gradovima izbili su sukobi s policijom, zapaljeni su automobili i javne zgrade, a trgovine su opljačkane. Policija je uhitila više od 400 ljudi.
The moment the set alight Limoges town hall in France collapsed after being set alight by rioters the same town hall survived the whole WW2 and Nazi occupation. https://t.co/GPDJ4ddGSc
— WarMonitor🇺🇦🇬🇧 (@WarMonitor3) October 17, 2026
Prema podacima francuskog ministarstva unutarnjih poslova, na ulicama diljem zemlje okupilo se oko 550.000 prosvjednika, od kojih 110.000 u Parizu. Organizatori tvrde da ih je bilo oko 800.000. Velik dio okupljanja protekao je mirno, ali u više gradova skupine maskiranih izgrednika sukobile su se s policijom i izazvale veliku materijalnu štetu.
U Limogesu zapaljena povijesna gradska vijećnica
Jedan od najtežih incidenata dogodio se u Limogesu, gradu u središnjoj Francuskoj, gdje su maskirani izgrednici napali gradsku vijećnicu i podmetnuli požar.
Prema izvještaju AFP-a, nasilje je izbilo pred kraj prosvjeda na kojem je sudjelovalo nekoliko tisuća ljudi. Izgrednici su najprije zapalili vozilo komunalne policije ispred vijećnice, a zatim razbili prozore, provalili u zgradu i zapalili njezinu unutrašnjost.
⚠️🔴 À REGARDER JUSQU’À LA FIN
JE NE PEUX PAS DÉCRIRE CE QUE JE VIENS DE VIVRE À MARSEILLE.
#17octobre https://t.co/F8bLimtd7y
— confrontation française (@confrontfr) October 17, 2026
Vatra se proširila na jedno krilo zgrade i zahvatila krovnu konstrukciju. Vatrogasci su se oko 20 sati još borili s požarom, pokušavajući spriječiti da plamen zahvati cijelu zgradu. Postojala je opasnost od urušavanja dijelova krova.
Gradska vijećnica u Limogesu povijesna je građevina otvorena 1883. godine, a od 1975. zaštićena je kao povijesni spomenik. Prema izvještajima s mjesta događaja, stotine ljudi promatrale su požar, a zaposlenici gradske uprave bili su potreseni prizorima.
U drugim dijelovima grada također su zabilježeni sukobi s policijom, paljenje policijskih vozila i pljačke trgovina. Izgrednici su na policajce bacali različite predmete i pirotehnička sredstva, a policija je odgovorila suzavcem.
U Lyonu zapaljen turistički ured
U Lyonu je izbio veliki požar u turističkom uredu na središnjem trgu Bellecour. Maskirani izgrednici prethodno su razbijali prozore zgrade, nakon čega je ona zapaljena.
Des véhicules de police sont prises pour cible par la foule dans le secteur République à Paris.
#Paris #17octobre https://t.co/yMReav1Tie
— Luc Auffret (@LucAuffret) October 17, 2026
Gusti dim uzdizao se nad središtem grada, a vatrogasci su zbog sukoba prosvjednika i policije imali poteškoća s dolaskom na mjesto požara.
Policija je pokušavala rastjerati nasilne skupine suzavcem, šok-bombama i vodenim topovima. Dio izgrednika povukao se u okolne ulice, gdje su razbijali izloge i oštećivali trgovine.
Prema podacima francuskog ministarstva unutarnjih poslova, u Lyonu se okupilo oko 20.000 prosvjednika. Dio sudionika nastavio je mirno prosvjedovati dok su se u drugim dijelovima grada odvijali sukobi.
Prosvjednici upali u gradsku vijećnicu Marseillea
Nasilni incidenti dogodili su se i u Marseilleu, drugom najvećem francuskom gradu, gdje su prosvjednici nasilno ušli u gradsku vijećnicu.
Razbili su ulazna vrata, upali u predvorje i oštetili namještaj. Pritom je oštećena i bista Marianne, ženskog lika koji simbolizira Francusku Republiku. Policija je ubrzo intervenirala i izbacila izgrednike.
U gradu su napadnute i prostorije komunalne policije, a nekoliko trgovina pretrpjelo je štetu.
Gradonačelnik Marseillea Benoît Payan zatražio je objašnjenje od nadležnih službi zbog načina na koji je organizirano održavanje javnog reda.
“Želim znati što se dogodilo. Želim znati zašto su u ovom gradu ljudi mogli nekažnjeno razbijati”, rekao je Payan.
Istaknuo je da se nasilni izgrednici ne smiju poistovjećivati s građanima koji mirno prosvjeduju zbog opravdanih socijalnih zahtjeva. Prema njegovim riječima, šteta u samoj gradskoj vijećnici bila je ograničena.
U Parizu gorjeli automobili, policija koristila vodene topove
U Parizu su najteži sukobi izbili na Trgu Republike, gdje su se od prijepodneva okupljale velike skupine prosvjednika.
Izgrednici su zapalili automobile, kante za smeće i novinski kiosk, a policiju su gađali pirotehničkim sredstvima i drugim predmetima. Policija je odgovorila suzavcem i vodenim topovima.
Na pojedinim mjestima razbijeni su izlozi, opljačkane trgovine i oštećena javna imovina. Veliki oblaci dima nadvili su se nad dijelovima središta grada.
Istodobno je većina prosvjednika sudjelovala u mirnim povorkama. Tisuće ljudi prolazile su gradom noseći transparente i francuske zastave te tražeći ostavku predsjednika Emmanuela Macrona.
Gradonačelnik Pariza Emmanuel Grégoire rekao je da će materijalna šteta biti velika.
Prema njegovim riječima, neke su ulice sustavno devastirane, a osim trgovina oštećeni su javni prostori i spomenici. Naglasio je da treba razlikovati sudionike društvenog prosvjeda od nasilnih izgrednika.
Napadnute gradske zgrade i u Lilleu
Neredi nisu bili ograničeni na četiri najveća žarišta. U Lilleu su izgrednici razbili staklena vrata gradske vijećnice, provalili u zgradu i devastirali dio prostorija prije nego što su pobjegli.
Policija je nakon toga ušla u zgradu kako bi provjerila je li netko ostao unutra.
Sukobi su zabilježeni i u Rennesu, Toulouseu, Montpellieru, Grenobleu i drugim gradovima.
U Rennesu su prosvjednici postavili zapaljene barikade na obilaznici i nakratko prekinuli promet. U Grenobleu je oštećena gradska vijećnica, dok su u nekoliko drugih gradova napadnute trgovine i javne ustanove.
Francusko ministarstvo unutarnjih poslova za dio nasilja okrivilo je skupine povezane s radikalnom ljevicom i takozvanim crnim blokom, čiji se sudionici često odijevaju u crno i skrivaju lica.
Kako su počeli prosvjedi?
Današnji prosvjedi nastavak su nezadovoljstva koje se Francuskom širi već tjednima.
Sve je počelo sredinom rujna prosvjedima srednjoškolaca koji su upozoravali na nedostatak nastavnika, loše stanje školskih zgrada i nejednake uvjete obrazovanja. Pokret se postupno proširio na sve veći broj škola i gradova.
Prosvjedima su se zatim pridružili studenti, sindikati i građani nezadovoljni rastom cijena goriva, hrane i energije te slabljenjem javnih usluga.
Pozivi na današnje prosvjede širili su se društvenim mrežama, uz pokušaje oživljavanja pokreta žutih prsluka, koji je 2018. godine pokrenuo masovne prosvjede protiv poskupljenja goriva i visokih troškova života.
Među organizacijama koje su podržale okupljanja nalazi se i veliki francuski sindikat CGT, koji traži veće plaće i mirovine, niže cijene te bolje financiranje javnih službi.
Macron osudio nasilje, raste pritisak na vladu
Francuski predsjednik Emmanuel Macron uoči današnjih prosvjeda pozvao je građane na mir i poštovanje zakona.
Naglasio je da je pravo na prosvjed zajamčeno ustavom, ali da ono podrazumijeva poštovanje drugih ljudi i njihove imovine.
Premijer Sébastien Lecornu osudio je nasilje i napade na javne ustanove, dok ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez tvrdi da organizirane nasilne skupine pokušavaju iskoristiti nezadovoljstvo građana za izazivanje nereda.
Današnja zbivanja dodatno su zaoštrila političku situaciju u Francuskoj uoči predsjedničkih izbora 2027. godine, na kojima Macron, nakon dva uzastopna mandata, ne može ponovno biti izabran.
Prosvjedi su otvorili i pitanje policijskog postupanja. Tijekom prethodnih tjedana neki su maloljetni prosvjednici zadobili teške ozljede, a francuska policijska inspekcija pokrenula je niz istraga zbog prijava prekomjerne uporabe sile.
Dok vlasti najavljuju odlučan odgovor na nasilje, organizatori prosvjeda poručuju da nezadovoljstvo zbog životnih troškova, obrazovanja i javnih usluga neće nestati./HMS/
