Profesorica književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, teatrologinja i glumica Tina Laco u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne upozorila je na brojne probleme obrazovnog sustava, od preopterećenosti učenika zastarjelim i nepotrebnim sadržajima, sve većeg pritiska na ocjene kojem su izloženi i djeca i nastavnici do težine torbi.
Beskorisni podatci
Smatra kako učenici usvajaju previše podataka koji im ne donose stvarnu životnu korist, dok istodobno nemaju dovoljno prostora za razvijanje znanja i vještina koje su im doista potrebne. Kao primjere nepotrebnih sadržaja navela je projekte iz biologije u kojima roditelji s djecom istražuju pojedine životinjske vrste kao što su obrubljeni kozak, uče detaljno o podzemnim, nadzemnim i visokim slojevima šuma u Rusiji, ali i učenje podataka poput BDP-a Čilea, Trinidada i Tobaga…
„Čisto sumnjam da je itko u Čileu učio koliko se boksita proizvodi u BiH. Dakle, gomile su tih informacija. Dječji mozgovi zatrpavaju se hrpom takvih informacija“, rekla je dr. sc. Laco.
Katastrofalni rezultati
Objasnila je kako o ozbiljnosti problema govore i rezultati međunarodnih istraživanja. Podsjetila je kako je BiH posljednji put sudjelovala u PISA istraživanju 2018. godine, kada je zauzela 62. mjesto od 79 zemalja. Zabrinjavajućim smatra što se nakon objave rezultata o njima kratko raspravljalo, a potom se malo toga promijenilo.
Osvrnula se i na reformu obrazovanja, za koju smatra da se provodi prebrzo i bez dovoljno pripreme nastavnika i škola. Upozorila je na kvalitetu novih udžbenika te nedostatnu tehničku i kadrovsku opremljenost škola.
Plaćanje instrukcija
Poseban problem vidi u sustavu ocjenjivanja i pritisku na postizanje izvrsnog uspjeha. „Bila su nedavno godišnja izvješća u svim školama i prosječne ocjene škola su nevjerojatne. Pa to bi se reklo da živimo u društvu genijalaca“, rekla je dr. sc. Laco i dodala kako primjećuje da to više nikome nije na ponos.
Smatra kako su pritiscima izloženi svi sudionici obrazovnog sustava, od učenika i roditelja do nastavnika. Dok djeca osjećaju opterećenje zbog očekivanja da moraju imati sve petice, roditelji su pod stresom zbog školskih obveza i dodatnih sati instrukcija, a prosvjetni djelatnici sve češće trpe pritiske roditelja koji žele utjecati na ocjenjivanje.
Nije ih briga
„Imate prosvjetne djelatnike koji se također ne mogu snaći u svemu i koji su pod pritiscima roditelja, jer roditelj danas valjda u školi vodi glavnu riječ“, rekla je dr. sc. Laco.
Upozorila je i na zastarjele zakonske okvire koji otežavaju promjene u obrazovanju. „Imam osjećaj da, kada god želite nešto promijeniti, unaprijed znate da ćete naići na zid i čuti onu čuvenu argumentaciju da je u okviru postojećih zakonskih akata napravljeno sve što se moglo. Ako zakon nije dobar, mijenjaj ga. Postoje mehanizmi, postoje fotelje, hijerarhija i struktura, ali nekoga negdje nije briga, netko negdje ne radi svoj posao“, poručila je Laco.
Psiholozi i pedagozi
Kao jednu od važnih promjena predložila je smanjenje i prilagodbu nastavnih sadržaja, uz više praktičnih znanja te sadržaja koji razvijaju kritičko mišljenje, argumentiranje i debatiranje. Posebno je naglasila potrebu da svaka škola ima psihologa, pedagoga i socijalnog radnika koji bi pružali potporu učenicima. „I naši prosvjetni djelatnici zaista su heroji, a i djeca se unatoč svemu jako dobro snalaze“, poručila je.
„Retrogradni Merkur“
O identitetu i odnosu prema drugome i drugačijem, ulozi umjetnosti i književnosti u očuvanju dijaloga, hoće li sudovi i pravnici određivati jezične norme, o ministrici prosvjete i znanosti i „retrogradnom Merkuru“, važnosti kazališta i knjige u vremenu digitalnog otuđenja, projektu Mali teatar, tzv. kulturi otkazivanja, književnicima Nikoli Šopu, Anđelku Vuletiću i Veselku Koromanu te kako klasičnu književnost približiti mladima naviknutima na mobitele – više o svemu u videu emisije Kompas./HMS/
