Rezultati izbora u Sjedinjenim Američkim Državama, na kojima su demokrati osvojili kontrolu nad oba doma Kongresa, neće dovesti do radikalne promjene američke vanjske politike prema Bosni i Hercegovini i zapadnom Balkanu, ali bi mogli rezultirati znatno snažnijim angažmanom Kongresa u regiji, ocijenio je u izjavi za Fenu bivši posebni izaslanik SAD-a za zapadni Balkan Matthew Palmer.
Palmer smatra da će jedna od najznačajnijih posljedica izbora za zapadni Balkan biti promjene na čelnim pozicijama odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma i Senata američkog Kongresa, posebno imajući u vidu dosadašnji angažman pojedinih demokratskih zastupnika i senatora u regiji.
– Demokrati su jasno osvojili kontrolu nad oba doma Kongresa, Zastupničkim domom i Senatom. Mislim da će među najzanimljivijim promjenama za Balkan biti pitanje tko će predsjedati Odborom za vanjske poslove Zastupničkog doma i Odborom za vanjske odnose Senata – kazao je Palmer.
Prema njegovim riječima, očekuje se da bi Gregory Meeks mogao preuzeti predsjedanje Odborom za vanjske poslove Zastupničkog doma, što bi moglo biti značajno za budući američki angažman na zapadnom Balkanu.
– Gregory Meeks ima dugu povijest angažmana na Balkanu, podržava integraciju zapadnog Balkana u europske i euroatlantske institucije, normalizaciju odnosa Beograda i Prištine te napredak u jačanju upravljanja i vladavine prava u Bosni i Hercegovini – istaknuo je Palmer.
Izravna kontrola
Govoreći o promjenama u Senatu, naglasio je da zapadni Balkan odlaskom senatorice Jeanne Shaheen, kojoj završava mandat, gubi jednu od najznačajnijih zagovornica interesa regije u američkom Kongresu.
– Balkan je, nažalost, odlaskom Jeanne Shaheen u mirovinu izgubio jednu od svojih istinskih zagovornica na Capitol Hillu. Među imenima koja se spominju kao mogući nasljednici nalazi se Chris Coons, koji bi mogao preuzeti predsjedanje Odborom za vanjske odnose Senata – kazao je.
Dodao je da je i Coons tijekom svoje političke karijere posvećivao znatnu pozornost zapadnom Balkanu te snažno podupirao američki angažman u regiji.
Ipak, Palmer ne očekuje da će promjena odnosa snaga u Kongresu automatski dovesti do promjene vanjskopolitičkih odluka administracije predsjednika Donalda Trumpa.
– Vanjska politika pod izravnom je kontrolom predsjednika, Bijele kuće i administracije, tako da ne očekujem radikalnu promjenu američkog pristupa regiji. Međutim, vrlo je moguće da ćemo vidjeti znatno veću pozornost Kongresa prema zapadnom Balkanu nego što je to bio slučaj posljednjih nekoliko godina – pojasnio je.
Na pitanje o mogućim posljedicama izbornih rezultata za Bosnu i Hercegovinu, posebno kada je riječ o političkoj nestabilnosti, secesionističkim politikama u Republici Srpskoj te potpori suverenitetu i teritorijalnom integritetu države, Palmer je kazao kako očekuje snažnije poruke potpore iz Kongresa.
– Mislim da ćemo iz Kongresa vjerojatno čuti više poruka kojima se izravno podupiru snažni odnosi Sjedinjenih Američkih Država s Bosnom i Hercegovinom – istaknuo je.
Naglasio je, međutim, da ne očekuje kako će se rezultati međuizbora odmah odraziti na konkretnu američku politiku prema BiH.
– Ne vidim da će se rezultati međuizbora pretvoriti u neposrednu promjenu političkog pristupa Sarajevu, Bosni i Hercegovini ili Republici Srpskoj. Vidjet ćemo u kojem će se smjeru stvari razvijati, a posebno kako će izgledati nadzor Kongresa nad radom administracije u mjesecima i godinama koje dolaze – kazao je Palmer.
Promjena vlasti
Osvrćući se na političke promjene u Srbiji, nakon pobjede Studentske liste na prijevremenim parlamentarnim izborima, Palmer je ocijenio da bi promjena vlasti u Beogradu mogla biti značajniji čimbenik za buduću američku politiku prema regiji nego sama promjena većine u Kongresu.
– Za mene je mnogo zanimljivije pitanje ne hoće li promjena kontrole nad Kongresom rezultirati drukčijim američkim pristupom, nego hoće li promjena vlasti u Beogradu otvoriti mogućnosti za nov i drukčiji pristup Sjedinjenih Američkih Država – rekao je.
Prema njegovim riječima, Studentska lista sada ima ključnu ulogu u oblikovanju budućeg političkog smjera Srbije, ali i dalje ostaje otvoreno pitanje kakvu će politiku provoditi kada preuzme odgovornost za upravljanje državom.
– Kako će izgledati politika te vlade? Koliko će nova srbijanska vlada biti otvorena za drukčiju vrstu odnosa s Prištinom? Ne samo da ja ne znam odgovore na ta pitanja nego nisam siguran ni da ih sama Studentska lista u ovom trenutku zna – kazao je Palmer.
Naglasio je da je studentski pokret bio inspirativan u pokretanju političkih promjena u Srbiji, ali da sada slijedi znatno zahtjevnija faza.
– Bili su inspirativni u ostvarivanju političkih promjena u Srbiji. Međutim, ono što slijedi mnogo je teže. Jedno je kandidirati se na izborima i voditi političku kampanju, a nešto sasvim drugo preuzeti odgovornost za upravljanje državom. To je prijelaz iz poezije u prozu, a upravljanje državom vrlo je teško – istaknuo je.
Palmer je napomenuo da relativno mali broj ljudi povezanih sa Studentskom listom ima neposredno iskustvo u obnašanju državnih dužnosti, zbog čega će mnoge stvari morati učiti tijekom samog procesa upravljanja.
– Bit će zanimljivo vidjeti kakav će politički okvir proizaći iz nove vlade i kakve bi mogućnosti to moglo otvoriti, ne samo za Sjedinjene Američke Države nego i za Europu te zemlje koje graniče sa Srbijom, uključujući Bosnu i Hercegovinu – kazao je.
Komentirajući kako bi vlade zemalja zapadnog Balkana mogle reagirati na novi sastav američkog Kongresa, Palmer je ocijenio da će se diplomatske aktivnosti regije u Washingtonu vjerojatno intenzivirati.
Promišljeno djelovanje
– Ako budu postupale mudro, a moje iskustvo govori da vlade zemalja zapadnog Balkana vrlo dobro razumiju američku politiku, očekujem znatan diplomatski angažman na Capitol Hillu – rekao je.
Naglasio je da početkom sljedeće godine slijede velike promjene u američkom Kongresu, uključujući dolazak novih članova i promjene na rukovodećim pozicijama u odborima koji se bave vanjskom politikom.
– Dolazi mnogo novih ljudi, uključujući one koji će preuzeti vodeće pozicije u relevantnim odborima. Zato očekujem da će veleposlanstva zemalja zapadnog Balkana u Washingtonu biti vrlo aktivna u istraživanju novih mogućnosti te izgradnji novih partnerstava i odnosa – istaknuo je.
Prema njegovoj ocjeni, može se očekivati i povećan broj posjeta političkih predstavnika zemalja zapadnog Balkana Washingtonu, s ciljem uspostavljanja kontakata s novim kongresnim vodstvom.
– Očekujem povećan broj posjeta iz regije jer će ljudi dolaziti u Washington kako bi se sastali s novim nositeljima moći u Kongresu i osigurali da njihovi interesi budu shvaćeni i uzeti u obzir u zakonodavnom procesu – kazao je.
Palmer je pojasnio da zakonodavni proces, iako ne mora imati izravan utjecaj na vanjsku politiku administracije, ipak može proizvesti značajne neizravne posljedice na političke odluke.
– Predstoji mnogo posla za brojne ljude u vladama zemalja regije i njihovim veleposlanstvima u Washingtonu – zaključio je Palmer u izjavi za Fenu./HMS/
