Helsinški odbor za ljudska prava priopćio je kako podržava zahtjeve organizacija civilnog društva u BiH te zatražio od Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP BiH) da bez odgađanja dostavi tražene informacije o primjeni izbornih tehnologija na Općim izborima 2026. godine, kojima raspolaže i za čije uskraćivanje ne postoji zakonska osnova.
U priopćenju se navodi kako od SIP-a BiH traže da te informacije učini dostupnima javnosti, uz zaštitu tajnosti glasovanja i osobnih podataka birača.
Ističu kako je SIP BiH, kao i svaka druga institucija, dužan poštovati Ustav i postupati u skladu sa zakonom. Građani, mediji i organizacije civilnog društva imaju pravo od institucija tražiti informacije o njihovu radu i provjeravati na koji su način donosile odluke.
– SIP BiH je u obraćanju javnosti 14. studenoga naveo kako ne raspolaže cjelovitim podacima u traženom obliku te da priprema izvješće za Parlamentarnu skupštinu BiH. Zakon daje pravo na pristup informacijama koje institucija već posjeduje. SIP treba omogućiti pristup tim informacijama na jedan od zakonom predviđenih načina. Priprema izvješća sama po sebi nije osnova za uskraćivanje tih podataka niti za odgađanje postupanja po zahtjevima izvan zakonskih rokova – naveli su iz Helsinškog odbora za ljudska prava.
Od SIP-a BiH traže objavu podataka o izlaznosti i identifikaciji birača po biračkim mjestima, uz navođenje izvora objavljenih podataka o izlaznosti, broja birača koje uređaj nije mogao identificirati otiskom prsta te broja birača identificiranih drugim propisanim postupkom.
Također traže objavu biračkih mjesta na kojima se uređaji za identifikaciju ili skeneri nisu mogli koristiti, uz navođenje evidentiranih razloga i postupaka koji su u tim slučajevima primijenjeni.
– Potrebno je objaviti i odstupanja između elektroničkog i ručnog brojanja te ishode provedenih kontrola. Treba učiniti dostupnima postojeće naredbe, zapisnike i izvješća iz kojih je vidljivo gdje su utvrđene razlike, što je pokazalo ponovno brojanje i koji je rezultat uvršten u potvrđene rezultate – navodi se u priopćenju.
Iz Helsinškog odbora za ljudska prava napominju kako Zakon o slobodi pristupa informacijama na razini institucija BiH obvezuje SIP da o urednom zahtjevu odluči bez odgađanja, u pravilu najkasnije u roku od 15 dana.
Ako ograniči pristup dijelu informacija, SIP u pisanom obrazloženju mora navesti konkretnu zakonsku odredbu, točno označiti podatke čiji se pristup uskraćuje i objasniti zašto se ta odredba primjenjuje na svaki uskraćeni dio.
– SIP mora razmotriti javni interes u skladu sa zakonom i učiniti dostupnim preostali dio informacije. Te obveze uređene su člancima 19., 20., 21. i 25. Zakona. Mogućnost pogrešnog tumačenja podataka razlog je da ih SIP objavi uz jasno objašnjenje – navodi se u priopćenju.
Ističe se kako potvrđivanje izbornih rezultata ne umanjuje pravo javnosti da provjeri na koji su način utvrđeni. Uskraćivanje postojećih podataka bez konkretnog zakonskog uporišta narušava povjerenje u izborni proces i otvara pitanje odgovornosti Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, priopćeno je iz Helsinškog odbora za ljudska prava. /HMS/
