Iran je ponudio da će prekinuti svoju kontrolu nad Hormuškim tjesnacem u zamjenu za ukidanje američke blokade i završetak rata, predloživši da se rasprave o širem pitanju nuklearnog programa održe u kasnijoj fazi, rekla su danas dvojica regionalnih dužnosnika.
Ponudu su Amerikancima prenijeli pakistanski diplomati, piše AP.
Malo je vjerojatno da će američki predsjednik Donald Trump prihvatiti takav prijedlog, koji bi ostavio neriješenima nesuglasice koje su 28. veljače dovele do rata između SAD-a i Izraela s jedne te Irana s druge strane.
Krhko primirje i pat-pozicija
Uz krhko primirje, SAD i Iran nalaze se u pat-poziciji oko tjesnaca kroz koji u mirnodopskim uvjetima prolazi petina svjetske trgovine naftom i plinom. Američka blokada osmišljena je kako bi spriječila Iran u prodaji nafte i tako ga lišila ključnih prihoda, ali i potencijalno stvorila situaciju u kojoj Teheran mora zaustaviti proizvodnju jer naftu nema gdje skladištiti.
Zatvaranje tjesnaca, s druge strane, vrši pritisak na Trumpa zbog naglog rasta cijena nafte i benzina uoči ključnih izbora na sredini mandata, kao i na njegove saveznike u Zaljevu koji taj plovni put koriste za izvoz vlastite nafte i plina.
Blokada je također imala dalekosežne posljedice za svjetsko gospodarstvo, podižući cijene gnojiva, hrane i drugih osnovnih dobara.
Prijedlog o kojem su izvijestila dvojica dužnosnika, govoreći pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti pregovora vođenih ovog vikenda između iranskih i pakistanskih dužnosnika, odgodio bi pregovore o iranskom nuklearnom programu.
Trump je kao jedan od glavnih razloga za rat naveo upravo uskraćivanje mogućnosti Iranu da razvije nuklearno oružje. Vijest o iranskom prijedlogu prvi je objavio portal Axios.
Informacija dolazi u trenutku posjeta iranskog ministra vanjskih poslova Rusiji, dugogodišnjoj ključnoj saveznici Teherana. Nije jasno kakvu bi pomoć Moskva sada mogla ponuditi.
Hormuški tjesnac i dalje blokiran
Sposobnost Irana da blokira promet u Hormuškom tjesnacu, uskom ulazu u Perzijski zaljev, pokazala se jednom od njegovih najvećih strateških prednosti u ratu koji se često svodio na to koja strana može podnijeti veći pritisak.
Cijene nafte u stalnom su porastu od početka rata, a tankeri puni sirove nafte ostali su zarobljeni u Zaljevu, bez mogućnosti da sigurno prođu kroz tjesnac i stignu do globalnih distribucijskih točaka.
U ponedjeljak se cijena sirove nafte Brent, koja služi kao međunarodni standard, kretala oko 108 dolara po barelu, što je gotovo 50 posto više nego na početku rata.
Glavni iranski diplomat na sastanku s Putinom
Trump je prošlog tjedna na neodređeno vrijeme produžio primirje dogovoreno između SAD-a i Irana 7. travnja, čime su borbe uglavnom zaustavljene. Međutim, trajno rješenje rata u kojem su poginule tisuće ljudi i dalje se čini dalekim.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Arakči sastao se u Sankt Peterburgu s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, izvijestila je ruska državna novinska agencija Tass. Putin je pohvalio iranski narod koji se “hrabro i junački bori za svoj suverenitet” i rekao da će Rusija učiniti sve što je moguće kako bi donijela mir na Bliski istok, prenosi Tass.
Arakči je uoči sastanka u videointervjuu za iransku državnu agenciju IRNA izjavio da je to “dobra prilika da se posavjetujemo s našim ruskim prijateljima o razvoju događaja vezanih uz rat i o trenutačnoj situaciji”.
Sastanak je uslijedio nakon što je Pakistan pokušao oživiti zaustavljene pregovore između Irana i SAD-a, koji su se trebali održati u Islamabadu tijekom vikenda. Umjesto toga, Trump je otkazao putovanje svojih izaslanika i predložio da se razgovori mogu voditi telefonom.
Tijekom vikenda, Arakči je dva puta posjetio Pakistan i Oman, koji s Iranom dijeli kontrolu nad tjesnacem. U nedjelju je telefonski razgovarao i sa svojim kolegama u Kataru i Saudijskoj Arabiji.
Iran želi uvjeriti Oman da podrži mehanizam naplate cestarine brodovima koji prolaze kroz tjesnac, tvrdi regionalni dužnosnik koji je želio ostati anoniman jer nije ovlašten razgovarati o toj temi. Odgovor Omana još nije poznat.
Isti dužnosnik, uključen u posredničke napore, rekao je da Iran inzistira na ukidanju američke blokade prije bilo kakvih novih razgovora te da posrednici predvođeni Pakistanom pokušavaju premostiti značajne razlike između dviju zemalja.
Trump kaže da je Iran ponudio “puno bolji” prijedlog
Trump je u subotu novinarima rekao da je, nakon što je otkazao putovanje svojih izaslanika u Pakistan, Iran poslao “puno bolji” prijedlog.
Nije iznio detalje, ali je naglasio da je jedan od njegovih uvjeta da Iran “neće imati nuklearno oružje”. Iran ustraje na tome da je njegov program miroljubiv, no SAD želi da se Teheran odrekne zaliha visoko obogaćenog urana, koji bi se mogao iskoristiti za izradu bombe ako bi Teheran to odlučio.
Od početka rata, u Iranu je ubijeno najmanje 3375 ljudi, a u Libanonu najmanje 2509, gdje su se borbe između Izraela i militantne skupine Hezbollah, koju podržava Iran, nastavile dva dana nakon početka iranskog rata. U Izraelu su ubijene još 23 osobe, a više od desetak u zaljevskim arapskim državama. Poginulo je i petnaest izraelskih vojnika u Libanonu, 13 američkih vojnika u regiji te šest pripadnika mirovnih snaga UN-a u južnom Libanonu.
Primirje između Izraela i Hezbollaha produljeno je za tri tjedna. Hezbollah nije sudjelovao u diplomaciji pod posredovanjem Washingtona. /HMS/
