Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt u intervjuu za Süddeutsche Zeitung govorio je o svom mandatu, razlozima za ostavku, ali i o jednom od ključnih otvorenih političkih pitanja u zemlji – državnoj imovini.
Državna imovina je već godinama jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini, a dodatno je aktuelizirana zbog projekata Južna plinska interkonekcija.
Iako je više puta naglašeno da je ovo pitanje ostavljeno domaćim institucijama, do šireg dogovora nije došlo, prvenstveno zbog stava predstavnika Republike Srpske koji osporavaju da Bosna i Hercegovina može biti vlasnik državne imovine.
Mogućnost međunarodne intervencije
Zbog izostanka unutarnjeg dogovora, Schmidt je u intervjuu nagovijestio mogućnost međunarodne intervencije.
– Uz malo sreće, ove godine ćemo još postići odluku o pitanju državne imovine – rekao je Schmidt.
U nastavku je pojasnio i kako bi potencijalno rješenje moglo izgledati.
– Nestrpljenje raste i među načelnicima općina, koji često ne mogu izgraditi ni sportsku dvoranu. Radimo na novom rješenju, moji suradnici su razvili model prema kojem bi jedno povjerenstvo neovisno odlučivala za koje svrhe se državno zemljište može koristiti – rekao je Schmidt.
Južna interkonekcija
Pitanje državne imovine trenutno predstavlja i jednu od glavnih prepreka za realizaciju projekta plinovoda Južna interkonekcija, koji je od strateškog interesa Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini. Schmidt se osvrnuo i na taj projekat.
– Plinovod se zasniva na šest godina staroj studiji izvodljivosti koju je podržala EU. Cilj je bio smanjiti utjecaj ruskog Gazproma. Međutim, EU se povukla iz projekta. Sada Europljani više nisu uključeni. To što Amerikanci imaju drugačiji pristup ne može im se unaprijed zamjeriti – rekao je Christian Schmidt.
Podsjetimo, Schmidt je u istom intervjuu naveo da nije imao dovoljnu podršku za nastavak mandata te da je podnio ostavku kako bi očuvao Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini./HMS/
