Danas Katolička Crkva obilježava Veliki četvrtak – početak svetog trodnevlja koje vodi prema najvećem kršćanskom blagdanu, Uskrsu. U Katedrali Marije Majke Crkve u Mostaru u 11:00 sati bit će sveta Misa posvete ulja koju će mjesni biskup mons. Petar Palić predvoditi sa svim svećenicima u biskupiji, piše Goranci online.
Ovaj dan obiluje dubokim teološkim i liturgijskim značenjem, jer nas vraća u srž Isusove poruke – ljubavi, poniznosti i predanja.
Što Veliki četvrtak znači za kršćane?
Veliki četvrtak dan je koji vjernike podsjeća na tri ključna događaja iz Isusova posljednjeg dana slobode: ustanovljenje Euharistije, svetog reda (svećeništva) i zapovijedi međusobne ljubavi. U središtu je Posljednja večera, kada je Isus s učenicima blagovao pashalno janje, ali i – kako navodi Evanđelje po Ivanu – oprao im noge, pokazujući što znači biti sluga svima.
Ova gesta, revolucionarna za tadašnje društvene norme, naglasila je radikalnost kršćanske poruke: onaj koji želi biti prvi, neka bude poslužitelj svima.
Pobožnosti i pučki običaji
S Velikim četvrtkom povezan je i niz duboko ukorijenjenih pučkih običaja i pobožnosti. Stari je običaj da se danas, točno u podne, započne s molitvom 33 Isusove krunice – u čast 33 godine zemaljskog života Isusa Krista. Krunice se mole do Velikog petka u podne. Moli se u tišini, sabrano, ulazeći tako dublje u otajstvo Kristove muke.
Još je živa i tradicija da se na Veliki četvrtak jede zelje i popije čaša crnog vina – prema narodnom vjerovanju, to vino simbolički postaje krv Kristova.
Misa večere Gospodnje i obredi
Liturgija Velikog četvrtka počinje u večernjim satima – Misa večere Gospodnje posebno je svečana i emotivna.
U toj se misi prazni se tabernakul i posvećene hostije se prenose u pomoćni tabernakul, gdje vjernici ostaju u tišini i molitvi pred praznim tabernakulom – u simboličnom bdjenju s Isusom u Getsemanskom vrtu. Liturgija se nakon mise ne završava tradicionalnim blagoslovom; oltar se ogoljuje, simbolizirajući napuštenost i tjeskobu Kristove predaje.
Ustanovljenje Euharistije i svećeništva
Poseban naglasak na Veliki četvrtak stavlja se na ustanovljenje Euharistije – sakramenta u kojem vjernici vjeruju da primaju stvarno tijelo i krv Isusa Krista. Isusove riječi: “Ovo je moje tijelo koje se za vas predaje… Ovo je čaša moje krvi…”, temelj su svake mise. U tom trenutku on ne samo da ostavlja „duhovnu oporuku“, već se daje za cijelu Crkvu, u svakom vremenu i na svakom mjestu.
Zato se danas posebno moli i za sve svećenike, čije je poslanje utemeljeno upravo u tom svetom trenutku.
Pobožnosti i pučki običaji
Uz službenu liturgiju, s Velikim četvrtkom povezan je i niz duboko ukorijenjenih pučkih običaja i pobožnosti. Stari je običaj da se danas, točno u podne, započne s molitvom 33 Isusove krunice – u čast 33 godine zemaljskog života Isusa Krista. Ova se pobožnost proteže do Velikog petka u podne, a vjernici je mole u tišini, sabrano, ulazeći tako dublje u otajstvo Kristove muke.
U nekim krajevima još je živa i tradicija da se na Veliki četvrtak jede zelje i popije čaša crnog vina – prema narodnom vjerovanju, to vino simbolički postaje krv Kristova. Ova praksa duboko povezuje svakodnevni život s duhovnom stvarnošću koju Crkva u tim danima slavi: trpljenje, krv i uskrsna nada.
Ulazak u Sveti Trodnevni
Veliki četvrtak uvod je u Sveti trodnevni (lat. Triduum Sacrum), koji obuhvaća Veliki petak, Veliku subotu i Uskrs. To su dani tišine, sabranosti i duboke meditacije nad otajstvom Kristove muke, smrti i uskrsnuća.
U suvremenom kontekstu
Poruka Velikog četvrtka danas je možda aktualnija nego ikad. U vremenu u kojem dominiraju egoizam, podjele i trka za prestižem, Kristov primjer služenja i darivanja sebe drugima snažno izaziva svakog pojedinca – neovisno o njegovom uvjerenju.
Veliki četvrtak nas ne poziva samo na sjećanje, nego na nasljedovanje. Biti kršćanin ne znači samo pripadati zajednici, već svakodnevno birati put ljubavi, služenja i predanja, čak i kad to znači ići protiv struje.
Veliki četvrtak nije tek povijesni podsjetnik na događaje iz dvorane Posljednje večere. On je živo sjećanje i poziv – da postanemo kruh jedni za druge, da peremo noge onima koji su nam povjereni, i da ljubimo, kako je On ljubio nas.
Obredi po župama na Veliki četvrtak
Katedrala Marije Majke Crkve – Prvostolnica
- Misa posvete ulja u 11 sati
- Misa večere Gospodnje u 18 sati
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije – Goranci
- Misa večere Gospodnje u 18 sati
Franjevačka crkva sv. Petra i Pavla
- Misa večere Gospodnje u 18 sati
Krista Dobrog Pastira – sv. Marko Cim, sv. Luka Ilići
- Misa večere Gospodnje u 18 sati
Crkva sv. Tome apostola – Bijeli Brijeg
- Misa večere Gospodnje u 18 sati
Crkva sv. Mateja, apostola i evanđelista – Rudnik
- Misa večere Gospodnje u 18 sati
Crkva sv. Ivana, apostola i evanđelista – Centar 2
- Misa večere Gospodnje u 18 sati
Crkva Presvetog Trojstva – Blagaj/Buna
- Misa večere Gospodnje u 18 sati