Europski parlament danas je usvojio niz izvješća o napretku država zapadnog Balkana prema članstvu, izdvojivši Crnu Goru kao apsolutnog predvodnika tog procesa, ali i ozbiljne političke blokade, krize i reformske zastoje s kojima se suočavaju druge države.
Zastupnici u Europskom parlamentu su u Strasbourgu izglasali izvješća za 2025. za Crnu Goru, Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu te Kosovo. O Srbiji će se glasati na nekoj od narednih plenarnih sjednica.
U Izvješću za Bosnu i Hercegovinu Europski parlament upozorava da duboka politička kriza ozbiljno ugrožava njezinu stabilnost i mogućnost skorašnjeg članstva. Navode se secesionističke politike u Republici Srpskoj, opstrukcije državnih institucija i proruski utjecaj. Izvješće traži hitno imenovanje glavnog pregovarača i usvajanje ključnih pravosudnih zakona te daje podršku instituciji visokog predstavnika međunarodne zajednice, žaleći što je tu funkciju nedavno napustio Christian Schmidt.
U izvješću se žali što je 30 godina nakon Daytonskog sporazuma i dalje potrebna EUFOR-ova misija Althea te se poziva na „nediskriminaciju svih građana”, uključujući „konstitutivne narode”, nevezano za njihove etničke, vjerske ili druge pripadnosti.
Crna Gora u EP-u je ‘miljenik’ politike proširenja – izvješće o njoj izglasano je u mjesecu kad je ona bila domaćin samog vrha europske politike na samitu EU – zapadni Balkan, dva dana nakon što je zatvorila još dva pregovaračka poglavlja i dan nakon što se u Parlamentu obratio njezin predsjednik Jakov Milatović. On je tamo ponovio da Podgorica želi članstvo do 2028. godine.
Crna Gora predvodi proces pristupanja i na papiru – zatvorila je 16 od 33 poglavlja, već koristi euro te je, kako je Milatović naglasio, „pouzdana članica NATO-a” usklađena s europskom vanjskom i sigurnosnom politikom.
No izvješće upozorava da njezin proces usporavaju unutarnjopolitički sporovi oko ključnih infrastrukturnih projekata te preostali izazovi u borbi protiv korupcije i medijskih sloboda.
Unutar europske politike smatra se da Crnu Goru slijedi Albanija. U izvješću o njoj naglašava se da ona ima snažan reformski zamah nakon što je u rekordnom roku otvorila sve pregovaračke klastere, no da mora prevladati unutarnju političku polarizaciju, ojačati vladavinu prava i provesti ključne socioekonomske reforme.
Za Sjevernu Makedoniju se ističe da se nalazi u teškoj poziciji jer njezin pristupni proces stoji na mjestu. Balkanska država nakon ranije blokade Grčke zbog istoimene pokrajine promijenila je ime, da bi je kasnije blokirala Bugarska zbog identitetskih pitanja. Makedonske reforme pravosuđa i borba protiv korupcije ocijenjene su nedovoljnima, pa se od vlade u Skoplju traže brži i opipljivi rezultati.
Za Kosovo se prošla godina smatra „izgubljenom” jer zbog institucionalnog zastoja nakon izbora nisu funkcionirale ni vlada ni skupština, što je blokiralo reforme i Plan rasta za zapadni Balkan, navodi se u izvješću.
Dijalog s Beogradom potpuno je mirovao, a kaznene mjere EU-a iz 2023. i dalje nanose veliku štetu kosovskom društvu, gospodarstvu i samom kredibilitetu Unije, dodaje se u izvješću o najmlađoj europskog državi koju još uvijek ne priznaje pet članica EU-a.
Reakcije hrvatskih zastupnika
Status država zapadnog Balkana na putu prema EU u raspravi je sumirao hrvatski zastupnik pučana Davor Ivo Stier.
„Bosni i Hercegovini: oslobodite svoj potencijal, kao vaša nogometna momčad, kao vaša nogometna federacija. Vrijeme je za federalnu BiH u konfederalnoj Europskoj uniji”, kazao je Stier, referirajući se na nogometni uspjeh BiH reprezentacije u kojoj igraju predstavnici svih triju konstitutivnih naroda.
Kosovu je poručio da „kompromis nije znak slabosti, već zrelosti”, a Sjevernoj Makedoniji da će biti „europskija, a ne manje makedonska” ako uključi sve nacionalne manjine u svoj ustav, što traže Bugari.
Referirajući se na prosvjede koji traju u Albaniji protiv izgradnje velikog luksuznog odmarališta, povezanog sa zetom Donalda Trumpa Jaredom Kushnerom, Stier je poručio da „demokracija nekad dođe u obliku plamenca” te da to „prihvati”. Prosvjednici se koriste simbolom te ptice koja nastanjuje zaštićeno područje gdje bi trebao niknuti odmaralište.
Stier je Crnoj Gori kazao da je EU želi u svom sastavu kao „suverenu državu ponosnu na svoju crnogorsku neovisnost i identitet”. Europskom parlamentu poručio je pak da „govori da brine o zapadnom Balkanu”, no da je šteta što ne može odvojiti dovoljno vremena za raspravu o svakoj od zemalja pojedinačno.
Zastupnik socijalista i demokrata Tonino Picula naglasio je da su izazovi s kojima se pet zemalja suočavaju često zajednički i zahtijevaju dosljedan pristup EU – one moraju poštivati njezine temeljne vrijednosti, usklađivati svoje politike te stvoriti uvjete u kojima i oporba i civilno društvo imaju svoje mjesto za stolom.
„Nažalost, postoje i destruktivni akteri koji nastoje potkopati proces proširenja. Neovisno o tome dolaze li iz same regije ili izvan nje, takvo ponašanje treba jasno prepoznati i nedvosmisleno osuditi. U posljednje vrijeme svjedočimo novim prijedlozima o budućnosti politike proširenja. Međutim, pristup utemeljen na zaslugama mora ostati u samom središtu procesa proširenja”, poručio je.
Zastupnica pučana Željana Zovko upozorila je da Hrvati kao konstitutivan narod u BiH „iz godine u godinu postaju sve malobrojniji”.
„Nije dovoljno što su nestali u Bleiburgu, što su nestali u ratu i što su najveći gubitnici u ratu i nakon etničkog čišćenja tihi, uz pomoć međunarodne zajednice i nakon rata i kroz reformu izbornog zakona, koji još uvijek nemaju svoju jednakost niti punu implementaciju ustavnih reformi i presuda Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i ulaze u još jednu izbornu godinu”, rekla je Zovko.
Osudila je „kolonijalno nametanje visokog predstavnika u trenutku kada Europa želi da preuzme glavnu ulogu za njezinu europsku budućnost”, pa pozvala na jasniji pristup Parlamenta prema prijenosu odgovornosti na domaće institucije i veću ulogu EU-a u procesu pristupanja.
Zastupnik zelenih Gordan Bosanac u svom je obraćanju govorio o viziji 2038. godine u kojoj „brzi vlak juri na relaciji Zagreb – Banja Luka – Sarajevo – Mostar, pa ode skroz preko Podgorice do Tirane”.
„Jadranskim morem patrolira albansko-talijansko-hrvatsko-crnogorsko-slovenska flota znanstvenika i znanstvenica koji čuvaju Jadransko more od zagađenja i klimatskih promjena. Tu je na snazi velik i dalek, snažan dalekovod koji vuče struju s Mediterana, koju proizvode brojni solari, i vodi je skroz tamo negdje do Srbije, Bugarske i Rumunjske. I ono što je najvažnije, zamislimo 2038., upravo je počelo Svjetsko nogometno prvenstvo na zapadnom Balkanu, a ulaznice su pristupačne i dostupne svima”, nastavio je.
„To je vizija zapadnog Balkana u Europskoj uniji i uvjeren sam da tu viziju dijele mnogi građani i građanke zapadnog Balkana, ali stalno nailaze na prepreke i na otpore”.
Kao i kolega pučanin Stier, zastupnica Sunčana Glavak izrazila je nezadovoljstvo što se o tako „važnom pitanju” raspravlja samo minutu.
Upozorila je da će u slučaju odsutnosti EU-a u jugoistočnom susjedstvu taj prostor neće ostati prazan.
„Popunit će ga drugi akteri kroz politički utjecaj, kapital bez europskih standarda, dezinformacije i politike koje produbljuju podjele umjesto suradnje. Zato proširenje moramo shvatiti kao strateško pitanje”.
I ona i zastupnik pučana Tomislav Sokol upozorili su da Crna Gora mora riješiti otvorena pitanja s Hrvatskom, poput pitanja odštete stradalnicima Domovinskog rata, pitanja nestalih, povratka imovine ili slavljenja ratnih zločinaca.
Sokol je upozorio da je Podgorica i dalje suočena s pogubnim i štetnim utjecajem izvana.
„Kroz političke strukture, vjerske institucije, pokušaje oblikovanja unutarnjih procesa, Srbija sustavno nastoji ograničiti puni razvoj crnogorske suverenosti i usporiti njezin europski put. Pri tome se, posebno kroz velikosrpske proxyje u Crnoj Gori, učestalim provokacijama žele narušiti dobrosusjedski odnosi s Hrvatskom”.
„Želimo Crnu Goru u Europskoj uniji, ali onu europsku, demokratsku i suverenu Crnu Goru koja samostalno odlučuje o svojoj budućnosti, a nije ničije, pa ni srpsko drugo oko u glavi”, zaključio je Sokol.
Zastupnik konzervativaca Stephen Nikola Bartulica upozorio je da Srbija i Crna Gora ne mogu postati članice Europske unije dok se ne riješi pitanje ratne odštete svim žrtvama iz Domovinskog rata, priznavanje agresije iz 90-ih i konkretne suradnje u pronalaženju nestalih osoba.
Govoreći o BiH, Bartulica je rekao da ona treba dobiti „dužnu pažnju i pomoć od Europske unije”./HMS/
